Francuska i još nekoliko članica EU izrazile nezadovoljstvo Komisijinom odlukom; Bruxelles tvrdi da je riječ o “ključnom potezu za ulogu Unije u obnovi Gaze”
Francuska je zatražila objašnjenje od Europske komisije nakon što je povjerenica Dubravka Šuica kao promatračica sudjelovala na inauguracijskom sastanku tzv. Odbora za američkog predsjednika Donalda Trumpa u Washingtonu. Pariz smatra da Šuica za to nije imala mandat država članica, a odluka Komisije izazvala je oštre reakcije i unutar Europskog parlamenta.
“Iznenađeni smo jer ona nema mandat Vijeća da ide i sudjeluje na ovom sastanku Odbora za mir,” izjavio je u četvrtak glasnogovornik francuskog Ministarstva vanjskih poslova Pascal Confavreux. Dodao je da Pariz očekuje detaljno objašnjenje po njezinu povratku, naglašavajući da će Francuska “zadržati distancu sve dok postoji nejasnoća oko parametara Odbora”.
Kritike iz više europskih prijestolnica
Prema diplomatskim izvorima, prigovore su iza zatvorenih vrata izrazile i Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal. Te zemlje strahuju da bi Šuičino prisustvo moglo biti protumačeno kao znak kolektivne podrške novom tijelu, koje je izazvalo kontroverze već svojom poveljom.
Povelja Odbora za mir predviđa široke i nejasne ovlasti, uključujući globalni mandat koji bi u određenoj mjeri mogao zamijeniti ulogu Ujedinjenih naroda, dok Trump zadržava poziciju doživotnog predsjedatelja. Kritičari upozoravaju da bi takva struktura mogla potkopati multilateralni sustav međunarodnih odnosa.
Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon izjavila je kako njezina vlada ima “rezerve” prema odluci Komisije. “Povjerenica Šuica nema ovlasti nad vanjskom politikom EU, koja se donosi jednoglasno među državama članicama”, poručila je Fajon.
Bruxelles: “Moramo biti za stolom, ne promatrači”
Unatoč kritikama, Europska komisija brani svoj potez, tvrdeći da je nazočnost Šuice ključna za buduću ulogu Unije u obnovi Gaze i poslijeratnom procesu. “Naše sudjelovanje treba promatrati u kontekstu dugogodišnje predanosti EU prekidu vatre i rekonstrukciji Gaze”, rekao je glasnogovornik Komisije.
Dodao je da Komisija “ne pristupa odboru kao članica”, već kao promatrač, te da i sama ima sumnje u “opseg, upravljanje i usklađenost” novog tijela s Poveljom UN-a. “Moramo biti za stolom, inače ćemo biti samo pratitelji, a ne akteri obnove,” naglasio je glasnogovornik.
Prema njegovim riječima, čak 14 država članica poslalo je svoje diplomatske predstavnike na sastanak, što u Bruxellesu tumače kao jasan znak da europske vlade ne žele biti isključene iz razgovora o budućnosti Gaze. Među članicama koje su pokazale najveću otvorenost prema suradnji s Odborom istaknule su se – Mađarska i Bugarska.
