U jednoj od prometno najopterećenijih točaka na granici Splita i Solina uskoro bi se trebala dogoditi najznačajnija rekonstrukcija cestovne infrastrukture u posljednjih nekoliko desetljeća. Naime, planirana je izgradnja velikog kružnog raskrižja koje će zamijeniti dva dotrajala i potkapacitirana križanja, izgrađena još u vrijeme kad je promet bio višestruko manji nego danas. Novi rotor trebao bi donijeti veću protočnost, manje zastoja i značajno višu razinu sigurnosti za sve sudionike u prometu.
Hrvatske ceste povjerile su izradu glavnog i izvedbenog projekta tvrtki Geoprojekt, pri čemu vrijednost ugovora iznosi 244.000 eura. Riječ je o zahvatu koji obuhvaća državne ceste DC432 i DC433 te županijsku cestu ŽC6139, na lokaciji gdje današnja raskrižja više ne mogu odgovoriti na gustoću prometa ni na dinamiku prometnih tokova. Postojeća infrastruktura stara je više od pola stoljeća, a posljedice se jasno vide u svakodnevnim kolonama, uskim grlima i učestalim zastojima.
Posebno kritični postaju najprometniji dijelovi dana, kada se stvaraju duge kolone vozila, dolazi do sudaranja tokova u svim smjerovima, smanjuje se razina sigurnosti te se otežava prolazak teretnih vozila prema industrijskoj zoni i Sjevernoj luci. Upravo zato projekt dobiva stratešku važnost ne samo za lokalni promet, nego i za gospodarstvo šireg splitskog područja.
Veliko dvotračno raskrižje s pet krakova
Novo kružno raskrižje projektirano je kao veliko izvanurbano dvotračno kružno raskrižje s pet krakova, pri čemu su svi prometni smjerovi koncipirani gotovo ravnopravno. Time se nastoji osigurati da niti jedan koridor ne bude zakinut, a prometni tokovi raspodijeljeni su tako da zadovolje trenutačne i očekivane buduće potrebe.
Priključci su pažljivo raspoređeni kako bi se maksimalno iskoristio raspoloživi prostor te zadržali postojeći prometni koridori, bez nepotrebnog zadiranja u okolni prostor. Posebna pozornost posvećena je geometriji raskrižja, širini prometnih traka, ulaznim i izlaznim trakama te preglednosti, kako bi se vozačima olakšalo snalaženje i smanjio rizik od prometnih nesreća. Središnji dio rotora oblikovan je kao zeleni prsten, koji osim vizualne orijentacije doprinosi zaštiti prostora od bočnih smetnji i podiže ukupni estetski dojam, navodi portal Baustela.hr
Željeznica, tuneli i industrijska zona
Dodatnu složenost projektu daje blizina industrijske zone te željezničke pruge s industrijskim kolosijekom prema Sjevernoj luci. Umjesto radikalnih i skupih zahvata na željezničkoj infrastrukturi, predviđeno je zadržavanje postojećih kolosijeka u središnjem dijelu, bez dodatnih građevinskih zahvata na samoj trasi. Time se smanjuju troškovi i skraćuje vrijeme realizacije, a istodobno se planira izgradnja umjetnih tunela na određenim dijelovima željezničke infrastrukture kako bi se osigurala puna funkcionalnost prometnog rješenja.
Na ovaj način rotor će istodobno služiti kao ključno cestovno čvorište i racionalno integrirano rješenje u prostoru u kojem se križaju cestovni i željeznički promet. Posebno je važno da nova konfiguracija rastereti prilazne pravce prema industrijskoj zoni, čime se olakšava kretanje teretnih vozila i smanjuje rizik od zastoja koji su dosad često blokirali i gradski i tranzitni promet.
Pješaci, odvodnja i rasvjeta – sigurnost kao prioritet
Iako je riječ pretežno o industrijsko–izvanurbanoj zoni, projekt ne zanemaruje pješački promet. Pješački tokovi neće prolaziti kroz samo kružno raskrižje, već će se voditi rubno, preko razdjelnih otoka na privozima, s jasno definiranima zonama prelaska. Takav koncept smanjuje kontakt pješaka i vozila unutar rotora te bitno smanjuje mogućnost nesreća na najrizičnijim točkama.
Uz novu prometnicu, planiran je čitav niz komunalnih zahvata: dogradnja sustava oborinske odvodnje radi sprječavanja zadržavanja vode na kolniku, postavljanje moderne cestovne rasvjete te prilagodba i rekonstrukcija dijelova vodoopskrbne, elektroenergetske i komunikacijske infrastrukture. Cilj je dobiti dugoročno održivo prometno rješenje koje neće zahtijevati česte intervencije, nego će moći pratiti razvoj zone i porast prometa u godinama koje dolaze.
Stručne analize i učinci na promet
Predloženo rješenje kružnog raskrižja prošlo je detaljne prometne analize i računalne simulacije, koje je proveo Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Analize su potvrdile funkcionalnost rotora i njegovu otpornost na očekano povećanje prometa, uz primjenu suvremenih europskih smjernica za projektiranje kružnih raskrižja.
Realizacijom projekta očekuje se znatno rasterećenje postojećih tokova, kraće vrijeme putovanja te povećana sigurnost svih sudionika u prometu, osobito na ulazima i izlazima prema Splitu i Solinu. Novo kružno raskrižje postat će ključna prometna točka koja će učinkovitije povezivati dva grada, osigurati stabilniji pristup industrijskoj zoni i Sjevernoj luci te dugoročno podići kvalitetu prometnog sustava u ovom dijelu Dalmacije.
