Ministarstvo kulture i medija koje vodi Nina Obuljen Koržinek (HDZ) dodijelit će ukupno malo više od tri milijuna eura za sufinanciranje 88 izdavača u 2026. godini, prema rezultatima Javnog poziva za javne potrebe u kulturi objavljenog na mrežnim stranicama Ministarstva.
Od ukupnog iznosa od 4,7 milijuna eura namijenjenih književnom stvaralaštvu, nakladništvu, časopisima, elektroničkim publikacijama, knjižarstvu i manifestacijama, najveći dio potpore — oko tri milijuna eura — pripada upravo izdavačkoj djelatnosti. Riječ je o povećanju od 18,6 posto u odnosu na 2025. godinu, piše HRT.
Prema planu Ministarstva, sredstva će omogućiti objavu najmanje 814 knjiga, uključujući 101 naslov za djecu, 72 stripa te 39 audioknjiga. Prosječan iznos potpore po knjizi iznosi 3756 eura.
Politički povezani izdavači među najvećim dobitnicima
Najveći dio kolača, po sto tisuća eura, odlazi u ruke izdavača Frakture, Hena.coma, Leykam Internationala, Naklade Ljevak, V.B.Z.-a, Vuković&Runjić, Petrinih knjiga, Školske knjige i Audio Store Transonice — potonje dvije za 25 knjiga i 25 audioknjiga.
Slijede Sandorf s 90 tisuća eura za 22 naslova te Disput s 89 tisuća eura za 23 knjige. Matica hrvatska dobila je 85 tisuća eura za 18 naslova, Srednja Europa 82 tisuće za najmanje 20 knjiga, dok je Hangar 7 s 81 tisućom eura planirao 25 izdanja.
Potpore od 80 tisuća eura odobrene su izdavačima Mala zvona, Verbum, Fibra, Neolit i OceanMore, a Udruga Crtani romani šou dobila je 76 tisuća eura za 15 stripova.
Fraktura — ideološki favorit i proračunski rekorder
Nakladnička kuća Fraktura, u vlasništvu Seida i Sibile Serdarević, već godinama je među najizdašnije financiranim izdavačima. Riječ je o poduzeću koje objavljuje autore lijevo-liberalne orijentacije, uključujući Dejana Jovića, Ivu Goldsteina, Tvrtka Jakovinu, Franku Dotu, Miljenka Jergovića, Slavenku Drakulić i druge.
Fraktura vodi i vlastiti podcast „Fraktura BookTalk“, koji uređuje bivši novinar N1 televizije Ilija Jandrić, dok su među gostima redovito osobe s političkog spektra bliskog platformi Možemo.
Prema dostupnim podacima, Fraktura je u mandatu gradonačelnika Tomislava Tomaševića redovito među dobitnicima gradskih potpora. Samo 2025. godine iz državnog proračuna primila je 313.036,58 eura, najviše do sada.
U 2024. ostvarila je prihod od 2,26 milijuna eura i dobit od 89.732 eura. Unatoč tome broj zaposlenih smanjen je na 23 osobe.
Audio Store Transonica — “regionalna” audioknjižna scena uz podršku države
Drugu značajnu potporu među vodećima dobila je tvrtka Audio Store Transonica, u vlasništvu Ljubice Letinić i Lane Deban, poznata po projektu „Book & Zvook“. Letinić, bivša djelatnica 3. programa Hrvatskog radija, javnosti je poznata iz razdoblja “čistki” na HRT-u 2016., kada je, po vlastitim riječima, diskreditirana kao „jugoslavenski fanatik“.
Transonica posljednjih godina surađuje s SNV-om na objavljivanju audioknjiga srpskih autora i glumaca, a za Knjižnice grada Zagreba izrađuje poseban modul za audioknjige. Tvrtka se otvoreno opisuje kao regionalna i „inkluzivna“ kulturna platforma koja promiče suradnju s BiH i Srbijom.
Prema pisanju Nacionala, 2024. godine iz gradske blagajne primila je 42.700 eura, a ove godine 44.300 eura. U 2025. iz državnog proračuna dobila je dodatnih 131.440 eura.
Povećanja i u drugim segmentima književnosti
Osim izdavaštva, Ministarstvo je odobrilo 488.000 eura za poticanje književnog stvaralaštva — čak 55 posto više nego godinu ranije.
Organizacija književnih programa u knjižarama podržana je s 110.500 eura, dok je za časopise i elektroničke publikacije osigurano 453.000 eura. Za književne manifestacije odobreno je dodatnih 600.000 eura, što je 7,8 posto više nego prošle godine.
Za kulturno-umjetnički amaterizam raspoređeno je više od milijun eura na 305 programa, a za međunarodnu kulturnu suradnju 861.000 eura.
Iako Ministarstvo kulture i medija svake godine povećava sredstva za područje književnosti, raspodjela potpora i dalje otvara pitanje ideološke i političke pristranosti. Dok se izdavači bliski vlasti Grada Zagreba i platformi Možemo redovito nalaze među najvećim korisnicima, nezavisni i konzervativno orijentirani izdavači i dalje ostaju na marginama kulturnog proračuna.
