Kroz drugi segment Programa „Naša Slavonija i Baranja – naš dom” dodjeljuju se bespovratna sredstva za kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju nekretnine – mjera koja, kako objašnjava županica Nataša Tramišak, direktno odgovara na demografsku krizu koja godinama prazni slavonska sela i gradove.
Osječko-baranjska županija donijela je rješenje kojim se za prvih 68 mladih obitelji osigurava ukupno 369.000 eura bespovratnih sredstava. Sredstva se dodjeljuju u rasponu od 3.000 do 10.000 eura po korisniku, a namijenjena su izgradnji, rekonstrukciji ili kupnji nekretnine na području županije.
Radi se o drugom segmentu Programa „Naša Slavonija i Baranja – naš dom”, jedne od rijetkih županijskih inicijativa u Hrvatskoj koja stambenu politiku direktno veže uz demografsku obnovu. Rješenje o dodjeli sredstava javno je objavljeno na službenim stranicama Osječko-baranjske županije, u okviru Upravnog odjela za stambenu politiku, obitelj i mlade.
Veliki interes mladih – prijave pokazale kolika je potreba
Program se provodi putem javnog poziva, a odziv prijavitelja premašio je očekivanja – što dužnosnici Županije smatraju jasnim signalom da potražnja za ovakvim mjerama daleko nadmašuje trenutne kapacitete potpore.
Cilj mjere nije samo stambeni – Županija eksplicitno ističe kako želi potaknuti ostanak mladih obitelji na ovom području, ali i povratak onih koji su iselili. U regiji koja desetljećima bilježi jednu od najnegativnijih demografskih bilanci u zemlji, takvi programi dolaze kao odgovor na strukturni problem koji nikakva kratkoročna politika nije uspjela zaustaviti.
Županica Nataša Tramišak o strategiji koja stoji iza mjere
U razgovoru za Croniku.hr županica Nataša Tramišak govorila je o viziji demografske obnove Osječko-baranjske županije, izazovima s kojima se regija suočava te o tome što Program „Naša Slavonija i Baranja – naš dom” znači za budućnost Slavonije i Baranje.
“Vjerujem da je izazov biti na čelu Osječko-baranjske županije i zbog iseljavanja. Velik broj mladih iselio je ne samo iz Osječko-baranjske županije, nego i iz cijele Slavonije. Postavlja se pitanje koji su razlozi i što reći jednoj 25-godišnjoj Osječanki koja razmišlja o tome da spakira kofere i ode u Irsku.
Mogu navesti konkretne primjere mladih ljudi i mladih obitelji koje su se u posljednjih godinu ili dvije vratile iz Irske u Osijek i Slavoniju. Oni mogu podijeliti vlastita iskustva – što su radili u Irskoj, kakvi su im bili uvjeti rada, koji su bili razlozi njihova odlaska, ali i razlozi povratka. Danas svjedočimo sve većem broju mladih obitelji koje se vraćaju i ovdje pronalaze sigurnost, stabilnost i radna mjesta. Prepoznaju bolju kvalitetu života, vide pozitivne promjene i politike usmjerene razvoju. Mnogi od njih, koji su otišli prije deset ili više godina, sada se vraćaju sa svojom djecom.
U 2025. godini u osnovne škole i dječje vrtiće na području županije upisano je 167 djece povratnika, što je iznimno važan i ohrabrujući podatak. Govorimo o povratku obitelji, a upravo to želimo zadržati i dodatno poticati. Riječ je o dugoročnom kontinuitetu rada koji je započeo gospodin Ivan Anušić, najprije kao predsjednik županijske organizacije HDZ-a, a potom i kao župan Osječko-baranjske županije. Ključna je bila promjena percepcije o Slavoniji – zaustavljanje negativnog narativa i pokretanje pozitivnih promjena, uz snažniju komunikaciju s Vladom Republike Hrvatske.
Pokretanjem inicijative sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem počelo se Slavoniju predstavljati kao perspektivno mjesto za život, s naglaskom na njezine potencijale. U posljednjih desetak godina u Slavoniju, Baranju i Srijem investirano je oko četiri milijarde eura kroz različite modele financiranja – europske fondove, državni proračun i druge investicije. Realizirani su i neki od najvećih strateških projekata koji su se čekali desetljećima, poput koridora 5C. To je rezultat kvalitetne suradnje tadašnjeg župana Ivana Anušića s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem i resornim ministarstvima.
Takav pristup prihvatili su i ostali slavonski župani, koji zajednički rade na promjeni percepcije i stvaranju uvjeta za kvalitetniji život. Ono što danas možemo reći jest da smo naslijedili kvalitetno započete projekte, koje nastavljamo razvijati uz nove ideje i inicijative. Jedan od takvih programa je „Naša Slavonija, Baranja – naš dom“, kojim želimo dodatno pomoći mladima da ostanu ili se vrate.
Riječ je o programu kojim će se, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, graditi obiteljske kuće i višestambene zgrade za dugoročni najam mladim obiteljima. Kroz model najma, korisnici će postupno otplaćivati nekretninu i na kraju postati njezini vlasnici. Na taj način izbjegava se potreba za kreditnim zaduženjem, što je posebno važno za mlade koji nisu kreditno sposobni. Ova mjera ima snažnu demografsku, ali i gospodarsku komponentu, jer su ta dva segmenta neraskidivo povezana – baš kao i pitanje povratka i doseljavanja mladih obitelji u Slavoniju.
Istaknuli ste da će program biti široko otvoren, pa moram pitati koliko trebaju biti mladi – odnosno do koje dobi – i odnosi li se mjera isključivo na stanovnike Osječko-baranjske županije ili i na one koji bi se, primjerice, iz Dalmacije željeli doseliti.
Omogućit ćemo svima zainteresiranima za život u županiji da se prijave. Najveću prednost dajemo višečlanim obiteljima – one će imati prioritet u rješavanju stambenog pitanja ovim oblikom. Govorimo o mladima do 45 godina, zaposlenima u županiji (ili barem jednom članu obitelji), i prvenstveno onima s dvoje, troje ili više djece.
Prema kriterijima i bodovanju, prioritet imaju povratnici – oni koji su prije iseljavanja živjeli u županiji – ali otvoreni smo i za mlade iz drugih dijelova Hrvatske. Tek počinjemo razvijati model – prva faza predviđa 50 obiteljskih kuća, a vidjet ćemo koliko ćemo ih uspjeti izgraditi više. Nastavit ćemo uz korištenje vanjskih izvora financiranja. Druga ili treća faza uključuje izgradnju većih stambenih zgrada u gradovima. Očekujemo odaziv mladih obitelji i program ćemo dalje razvijati sukladno interesu.
Kada spominjete selo – kao Slavonka se sjećam tih prekrasnih sela, zlatnog žita i kukuruza, kukuruznih polja. Slavonija je nekada mogla hraniti cijelu Hrvatsku. Koliko se zapravo radi na oživljavanju tih sela u kojima su ostale napuštene kuće, bake na klupicama čekajući svoje sinove i kćeri, i na poljoprivrednim programima?
Najvažnija gospodarska grana na području Osječko-baranjske županije i dalje je poljoprivreda, a to jasno potvrđuju i brojke. Slavonija je i dalje žitnica Hrvatske – uvijek je nosila taj naziv i nosi ga i danas. Poljoprivredna proizvodnja intenzivno se odvija na našem području, što dodatno potvrđuju dostupni podaci. Ono što nam nedostaje i na čemu ćemo raditi u ovom razdoblju jest povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje s prehrambenom industrijom. Kada govorimo o Slavoniji kao žitnici Hrvatske, govorimo o 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega su čak 95 posto oranice. Najzastupljenija kultura je pšenica, a svi znamo da se od pšenice, kao i drugih žitarica, proizvode brašno, kruh, pekarski proizvodi, tjestenina i drugi prehrambeni proizvodi.
Na našem području i dalje se dominantno proizvodi primarna poljoprivredna kultura – žito, odnosno pšenica. U 2025. godini proizvedeno je 384.000 tona pšenice, no porazan je podatak da je najveći dio te pšenice završio u inozemstvu, i to po najnižim otkupnim cijenama, jer nije bila tretirana kao proizvod visoke kvalitete. Upravo zato Osječko-baranjska županija, u dogovoru s dionicima u sektoru poljoprivrede, pokreće priču revitalizacije mlinova kako bi se najveći dio proizvedene pšenice prerađivao na području gdje se i proizvodi. Nekada je županija imala 15 mlinova koji su prerađivali većinu lokalno proizvedene pšenice, dok danas većina njih nije u funkciji. Slijedi proces njihove revitalizacije i ponovnog pokretanja proizvodnje brašna. Već u sljedećim mjesecima planira se raspisivanje prvog poziva vrijednog nekoliko milijuna eura.
Održavaju se razgovori i sastanci s proizvođačima, mlinarima i predstavnicima manjih mlinova koji su još uvijek u funkciji, ali i s potencijalnim investitorima – trgovačkim društvima koja su vlasnici većih mlinova. U tim je objektima potrebno uvesti novu tehnologiju, opremu i obnoviti infrastrukturu kako bi se proizvodnja ponovno pokrenula. Interes sektora je velik, kao i interes Ministarstva poljoprivrede, koje je najavilo snažnu podršku kroz znatno veći poziv za dodjelu europskih sredstava. Prema najavama ministra, riječ je o iznosu od oko 20 milijuna eura namijenjenih pokretanju proizvodnje brašna i preradi žitarica.
Riječ je o iznimno važnoj temi jer se odnosi na osnovne prehrambene proizvode. Slavonija ima kapacitet proizvesti dovoljno brašna za potrebe Hrvatske, a višak može izvoziti kao gotov proizvod. Nažalost, desetljećima svjedočimo suprotnom trendu – izvozimo sirovine poput žita i kukuruza, a uvozimo brašno, pekarske proizvode i tjesteninu. To je porazna činjenica jer istovremeno izvozimo stotine tisuća tona pšenice, dok uvozimo gotove proizvode više dodane vrijednosti. Kukuruz, koji se također značajno proizvodi na ovom području, također bi trebao biti predmet veće prerade u gotove proizvode. Iako se prerada već događa, ona je i dalje nedovoljna u odnosu na potencijal.
Poljoprivredno zemljište ključan je resurs, a poljoprivreda temeljna gospodarska djelatnost. Kada se poveže s prerađivačkom industrijom, ona osigurava stabilnost i sigurnost opskrbe hranom. Slavonija ponovno može preuzeti tu ulogu i osigurati prehrambenu sigurnost cijeloj Hrvatskoj, osobito u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih izazova. Vrijeme je da postanemo svjesni vlastitih resursa i komparativnih prednosti te da ih počnemo koristiti na pravi način, kako bi naši poljoprivrednici ponovno bili cijenjeni i adekvatno plaćeni za proizvodnju hrane.
Cijeli intervju pročitajte ovdje – Nataša Tramišak otvoreno: Povratak mladih je stvaran, a Slavonija može osigurati prehrambenu sigurnost Hrvatske
