U vremenu kada sigurnost hrane postaje jedno od ključnih globalnih pitanja, Slavonija ponovno dolazi u fokus kao prostor ogromnog potencijala. Istodobno, sve je vidljiviji i trend povratka mladih obitelji koje u Osijeku i okolici prepoznaju priliku za kvalitetniji i stabilniji život. U razgovoru s Natašom Tramišak, županicom Osječko-baranjske županije, otvaramo ključna pitanja – može li Slavonija ponovno preuzeti svoju ulogu u proizvodnji hrane, kako zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak mladih te koje se konkretne mjere i projekti provode kako bi se taj cilj ostvario.
U nastavku razgovora s Natašom Tramišak, a nakon što je u prvom dijelu intervjua govorila o svom odrastanju u Ivanovcu u vrijeme Domovinskog rata, poštovanju prema hrvatskim braniteljima – među kojima je bio i njezin otac – te osobnim vrijednostima koje su je oblikovale, otvorili smo i pitanja aktualnih izazova s kojima se danas suočava kao županica. Činjenica je da se kao osječko-baranjska županica u vrlo kratkom vremenu dokazala pokrenuvši niz konkretnih i vidljivih projekata, pri čemu podrška građana pokazuje da su ti potezi prepoznati i cijenjeni.
U tom kontekstu nameće se i jedno od ključnih pitanja današnjice – demografski izazov i iseljavanje mladih, koji i dalje predstavlja jedan od najvećih izazova za Osječko-baranjsku županiju.
Vjerujem da je izazov biti na čelu Osječko-baranjske županije i zbog iseljavanja. Velik broj mladih iselio je ne samo iz Osječko-baranjske županije, nego i iz cijele Slavonije. Postavlja se pitanje koji su razlozi i što reći jednoj 25-godišnjoj Osječanki koja razmišlja o tome da spakira kofere i ode u Irsku.
Mogu navesti konkretne primjere mladih ljudi i mladih obitelji koje su se u posljednjih godinu ili dvije vratile iz Irske u Osijek i Slavoniju. Oni mogu podijeliti vlastita iskustva – što su radili u Irskoj, kakvi su im bili uvjeti rada, koji su bili razlozi njihova odlaska, ali i razlozi povratka. Danas svjedočimo sve većem broju mladih obitelji koje se vraćaju i ovdje pronalaze sigurnost, stabilnost i radna mjesta. Prepoznaju bolju kvalitetu života, vide pozitivne promjene i politike usmjerene razvoju. Mnogi od njih, koji su otišli prije deset ili više godina, sada se vraćaju sa svojom djecom.
U 2025. godini u osnovne škole i dječje vrtiće na području županije upisano je 167 djece povratnika, što je iznimno važan i ohrabrujući podatak. Govorimo o povratku obitelji, a upravo to želimo zadržati i dodatno poticati. Riječ je o dugoročnom kontinuitetu rada koji je započeo gospodin Ivan Anušić, najprije kao predsjednik županijske organizacije HDZ-a, a potom i kao župan Osječko-baranjske županije. Ključna je bila promjena percepcije o Slavoniji – zaustavljanje negativnog narativa i pokretanje pozitivnih promjena, uz snažniju komunikaciju s Vladom Republike Hrvatske.
Pokretanjem inicijative sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem počelo se Slavoniju predstavljati kao perspektivno mjesto za život, s naglaskom na njezine potencijale. U posljednjih desetak godina u Slavoniju, Baranju i Srijem investirano je oko četiri milijarde eura kroz različite modele financiranja – europske fondove, državni proračun i druge investicije. Realizirani su i neki od najvećih strateških projekata koji su se čekali desetljećima, poput koridora 5C. To je rezultat kvalitetne suradnje tadašnjeg župana Ivana Anušića s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem i resornim ministarstvima.
Takav pristup prihvatili su i ostali slavonski župani, koji zajednički rade na promjeni percepcije i stvaranju uvjeta za kvalitetniji život. Ono što danas možemo reći jest da smo naslijedili kvalitetno započete projekte, koje nastavljamo razvijati uz nove ideje i inicijative. Jedan od takvih programa je „Naša Slavonija, Baranja – naš dom“, kojim želimo dodatno pomoći mladima da ostanu ili se vrate.
Riječ je o programu kojim će se, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, graditi obiteljske kuće i višestambene zgrade za dugoročni najam mladim obiteljima. Kroz model najma, korisnici će postupno otplaćivati nekretninu i na kraju postati njezini vlasnici. Na taj način izbjegava se potreba za kreditnim zaduženjem, što je posebno važno za mlade koji nisu kreditno sposobni. Ova mjera ima snažnu demografsku, ali i gospodarsku komponentu, jer su ta dva segmenta neraskidivo povezana – baš kao i pitanje povratka i doseljavanja mladih obitelji u Slavoniju.
Istaknuli ste da će program biti široko otvoren, pa moram pitati koliko trebaju biti mladi – odnosno do koje dobi – i odnosi li se mjera isključivo na stanovnike Osječko-baranjske županije ili i na one koji bi se, primjerice, iz Dalmacije željeli doseliti.
Omogućit ćemo svima zainteresiranima za život u županiji da se prijave. Najveću prednost dajemo višečlanim obiteljima – one će imati prioritet u rješavanju stambenog pitanja ovim oblikom. Govorimo o mladima do 45 godina, zaposlenima u županiji (ili barem jednom članu obitelji), i prvenstveno onima s dvoje, troje ili više djece.
Prema kriterijima i bodovanju, prioritet imaju povratnici – oni koji su prije iseljavanja živjeli u županiji – ali otvoreni smo i za mlade iz drugih dijelova Hrvatske. Tek počinjemo razvijati model – prva faza predviđa 50 obiteljskih kuća, a vidjet ćemo koliko ćemo ih uspjeti izgraditi više. Nastavit ćemo uz korištenje vanjskih izvora financiranja. Druga ili treća faza uključuje izgradnju većih stambenih zgrada u gradovima. Očekujemo odaziv mladih obitelji i program ćemo dalje razvijati sukladno interesu.
Kada spominjete selo – kao Slavonka se sjećam tih prekrasnih sela, zlatnog žita i kukuruza, kukuruznih polja. Slavonija je nekada mogla hraniti cijelu Hrvatsku. Koliko se zapravo radi na oživljavanju tih sela u kojima su ostale napuštene kuće, bake na klupicama čekajući svoje sinove i kćeri, i na poljoprivrednim programima?
Najvažnija gospodarska grana na području Osječko-baranjske županije i dalje je poljoprivreda, a to jasno potvrđuju i brojke. Slavonija je i dalje žitnica Hrvatske – uvijek je nosila taj naziv i nosi ga i danas. Poljoprivredna proizvodnja intenzivno se odvija na našem području, što dodatno potvrđuju dostupni podaci. Ono što nam nedostaje i na čemu ćemo raditi u ovom razdoblju jest povezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje s prehrambenom industrijom. Kada govorimo o Slavoniji kao žitnici Hrvatske, govorimo o 212.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega su čak 95 posto oranice. Najzastupljenija kultura je pšenica, a svi znamo da se od pšenice, kao i drugih žitarica, proizvode brašno, kruh, pekarski proizvodi, tjestenina i drugi prehrambeni proizvodi.
Na našem području i dalje se dominantno proizvodi primarna poljoprivredna kultura – žito, odnosno pšenica. U 2025. godini proizvedeno je 384.000 tona pšenice, no porazan je podatak da je najveći dio te pšenice završio u inozemstvu, i to po najnižim otkupnim cijenama, jer nije bila tretirana kao proizvod visoke kvalitete. Upravo zato Osječko-baranjska županija, u dogovoru s dionicima u sektoru poljoprivrede, pokreće priču revitalizacije mlinova kako bi se najveći dio proizvedene pšenice prerađivao na području gdje se i proizvodi. Nekada je županija imala 15 mlinova koji su prerađivali većinu lokalno proizvedene pšenice, dok danas većina njih nije u funkciji. Slijedi proces njihove revitalizacije i ponovnog pokretanja proizvodnje brašna. Već u sljedećim mjesecima planira se raspisivanje prvog poziva vrijednog nekoliko milijuna eura.
Održavaju se razgovori i sastanci s proizvođačima, mlinarima i predstavnicima manjih mlinova koji su još uvijek u funkciji, ali i s potencijalnim investitorima – trgovačkim društvima koja su vlasnici većih mlinova. U tim je objektima potrebno uvesti novu tehnologiju, opremu i obnoviti infrastrukturu kako bi se proizvodnja ponovno pokrenula. Interes sektora je velik, kao i interes Ministarstva poljoprivrede, koje je najavilo snažnu podršku kroz znatno veći poziv za dodjelu europskih sredstava. Prema najavama ministra, riječ je o iznosu od oko 20 milijuna eura namijenjenih pokretanju proizvodnje brašna i preradi žitarica.
Riječ je o iznimno važnoj temi jer se odnosi na osnovne prehrambene proizvode. Slavonija ima kapacitet proizvesti dovoljno brašna za potrebe Hrvatske, a višak može izvoziti kao gotov proizvod. Nažalost, desetljećima svjedočimo suprotnom trendu – izvozimo sirovine poput žita i kukuruza, a uvozimo brašno, pekarske proizvode i tjesteninu. To je porazna činjenica jer istovremeno izvozimo stotine tisuća tona pšenice, dok uvozimo gotove proizvode više dodane vrijednosti. Kukuruz, koji se također značajno proizvodi na ovom području, također bi trebao biti predmet veće prerade u gotove proizvode. Iako se prerada već događa, ona je i dalje nedovoljna u odnosu na potencijal.
Poljoprivredno zemljište ključan je resurs, a poljoprivreda temeljna gospodarska djelatnost. Kada se poveže s prerađivačkom industrijom, ona osigurava stabilnost i sigurnost opskrbe hranom. Slavonija ponovno može preuzeti tu ulogu i osigurati prehrambenu sigurnost cijeloj Hrvatskoj, osobito u kontekstu sve izraženijih geopolitičkih izazova. Vrijeme je da postanemo svjesni vlastitih resursa i komparativnih prednosti te da ih počnemo koristiti na pravi način, kako bi naši poljoprivrednici ponovno bili cijenjeni i adekvatno plaćeni za proizvodnju hrane.
Kako ste zadovoljni suradnjom s Ministarstvom poljoprivrede, odnosno s ministrom iz redova vašeg koalicijskog partnera Domovinskog pokreta?
Što se tiče suradnje s Ministarstvom poljoprivrede, ona je vrlo dobra. Upravo kroz ovu inicijativu vidljivo je da je Ministarstvo brzo reagiralo i započelo pripremu javnog poziva kakav do sada nije postojao, s ciljem usmjeravanja europskih sredstava u ovaj sektor. Također, tijekom pojave afričke svinjske kuge prije nekoliko mjeseci, Ministarstvo je bilo aktivno prisutno na terenu, komuniciralo s lokalnim dionicima i poduzelo sve potrebne mjere kako bi se spriječilo širenje bolesti i očuvala proizvodnja u svinjogojstvu. Suradnja s Ministarstvom, kao i s drugim resorima u Vladi Republike Hrvatske, ocjenjuje se pozitivnom.
U ovom kratkom vremenu koliko ste županica, pokrenuli ste i pokrećete brojne projekte. Koliko vidim stanovnicima Županije se to sviđa.
Kada je riječ o projektima, trenutno je u tijeku 19 projekata ukupne vrijednosti veće od 73 milijuna eura, pri čemu je Osječko-baranjska županija sudjelovala s 8,5 milijuna eura vlastitih sredstava, uz sredstva iz europskih fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Među tim projektima su i ulaganja u školstvo, posebno u osiguravanje jednosmjenske nastave. Dio projekata je već realiziran, dok su u planu izgradnja i prenamjena dodatnih školskih objekata.
Kada govorimo o tih 19 projekata, riječ je isključivo o ulaganjima u osnovnoškolsko obrazovanje – dogradnji, rekonstrukciji i izgradnji novih školskih zgrada. Ukupna vrijednost tih projekata iznosi 73 milijuna eura. Međutim, to je samo dio ukupnog investicijskog ciklusa, jer Osječko-baranjska županija planira provesti više od 50 infrastrukturnih projekata u narednom razdoblju. Riječ je o velikom broju spremnih projekata koji će dodatno unaprijediti obrazovnu i ukupnu infrastrukturu regije.
Kako izgleda jedan baš potpuno slobodan dan otkad ste županica? Gdje punite baterije i kako?
Ova dužnost je poziv – nije standardan posao s fiksnim radnim vremenom. Posvećeni ste 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i uvijek ste dostupni. Slobodno vrijeme, kada ga ima, najčešće se svodi na nedjelju – iako često ni tada nije riječ o cijelom danu bez obveza ili protokola. To vrijeme provodim u krugu obitelji. Često se bavim sportom, trčanje mi je jedna od najdražih aktivnosti, kad god za to imam priliku.
Volim otići i kod šire obitelji i s njima provesti što više vremena. Nedjeljom često idem na svetu misu – to su trenuci koji me ispunjavaju. Tijekom tjedna pokušavam pronaći vrijeme i za najbliže prijatelje. Posebna je nagrada završiti dan s pozitivnom energijom, znajući da je vrijeme utrošeno na dobre stvari i konkretne projekte. Okružena dobrim timom i ljudima, kraj dana s obitelji i prijateljima daje osjećaj zaokruženosti. Tada dužnost nije opterećenje, nego zadovoljstvo.
Pročitala sam negdje da imate prekrasan stan koji ste kupili na kredit. Da ima predivan pogled.
Da. Kada sam 2016. godine preselila iz Ivanovca u Osijek, odlučila sam izaći iz obiteljskog doma i kupiti vlastitu nekretninu. Kupila sam stan na kredit, kao i većina građana Hrvatske. Kredit će uskoro biti otplaćen, pa će stan u potpunosti biti moj. Stan nije velik – ima 60 kvadrata, što je vidljivo i u mojoj imovinskoj kartici – ali u potpunosti zadovoljava moje potrebe.
Nalazi se na lijepoj lokaciji u Osijeku, u Retfali, dijelu grada koji se brzo razvija. Nedavno smo ondje otvorili prvu Gimnaziju koju je županija izgradila, vrijednu više od 16 milijuna eura – moderan objekt za naše gimnazijalce.Imam prekrasan pogled na centar Osijeka, katedralu i prometnicu. Zadovoljstvo mi je vidjeti kako se taj dio grada u posljednjih deset godina promijenio – doseljavaju se mlade obitelji, grade se stambene zgrade i javni sadržaji. Grad Osijek uložio je mnogo, a županija taj razvoj prati.
Moja rodbina iz Osijeka uvijek naglašava da je Osijek poseban grad za život – obiteljski, ali s puno mladih i studenata.
Mislim da Osijek ima puno mladih ljudi i studenata. Naše Sveučilište u Osijeku i dalje je poznato i kvalitetno, s dobrim fakultetima. Ja sam završila pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku i možda upravo zato imam posebnu emociju prema njemu, jer mi je dao čvrstu podlogu, znanje i temelje za karijeru. Mogu reći da, kada bih ponovno birala, opet bih odabrala Pravni fakultet u Osijeku – to je bila jedna od najboljih odluka u mojoj mladosti.
Ono što mogu reći jest da bismo trebali pronaći novi hrvatski izraz za ugodan život kakav Osijek pruža. Ovdje se osjeća toplina obiteljskog života i zajednice koja još uvijek brine za druge, gdje je važno biti dobar susjed i prijatelj, graditi odnose i osjećati zadovoljstvo razvojem okruženja. U Osijeku ste sretni kada vaš susjed živi bolje – to se ovdje iskreno osjeća. Čuju se komentari ponosa zbog novih zgrada koje nastaju na mjestu starih. Taj osjećaj daje Osijek – kvalitetan, topao život koji je idealan za obitelji. Cijela županija nosi takav duh – on se osjeća u svakom selu i svakom mjestu.
Iako vjerjujem da ćete još dugo biti županica jer Vas ljudi vole, zanima me po čemu biste voljeli da Vas pamte kada više ne budete županica.
Po tome što sam učinila nešto za ljude, poboljšala kvalitet života, ostavila dobar osjećaj. Napravila sam najbolje što sam mogla, zadržala stanovništvo i vratila mlade. Započeli smo demografsku obnovu s dobrim temeljima. Ne čudima, ali pozitivnim promjenama – to možemo. U ovom razdoblju pred nama. To me iznutra motivira da dajem sve od sebe na ovoj dužnosti.
