Vlada predlaže ukidanje smanjenja braniteljskih mirovina uvedenog 2002. godine, povećanje najniže mirovine i naknade za njegovatelje te izmjene prava za djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe
U Ministarstvu hrvatskih branitelja održana je konferencija za medije na temu nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koji su od danas u e-savjetovanju.
O izmjenama i dopunama dvaju zakona, koje je predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio 5. kolovoza u Kninu, govorili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić te ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Melita Čičak.
Jasna poruka dosljednosti politike i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata
U uvodnom obraćanju ministar Medved naglasio je da se najavljenim izmjenama i dopunama, između ostaloga, ukida smanjenje mirovina hrvatskih branitelja uvedeno 2002. godine.
“Riječ je o trećem umanjenju koje naša Vlada ukida, nakon što smo 2017. ukinuli smanjenje iz 2014., a 2024. godine smanjenje iz 2010. godine. Ukidanje i ovog posljednjeg umanjenja jasna je poruka dosljednosti naše politike i ispravljanja nepravdi prema hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata”, rekao je ministar Medved.
Osvrnuo se na Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te dodao da je još 2016. godine, u snažnom partnerstvu s udrugama iz Domovinskog rata, reguliran niz bitnih pitanja u pogledu statusa i prava iz mirovinskog osiguranja hrvatskih branitelja.
Podsjetivši na to da se navedeni zakon mijenjao i dopunjavao u tri navrata – 2019., 2021. i 2023. godine – dodao je da je najnoviji nacrt prijedloga zakona rezultat kontinuiranog praćenja, analize i prilagodbe prava aktualnom stanju i potrebama hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
“Sveobuhvatnim pristupom osigurat ćemo pravednije vrednovanje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Visina mirovine određivat će se prema duljini sudjelovanja u obrani, uz poseban naglasak na sudjelovanje u borbenom sektoru”, kazao je ministar Medved.
Dodao je da se dosad prvenstveno vrednovalo sudjelovanje u borbenom sektoru, dok su predloženim izmjenama zakona obuhvaćeni i pripadnici neborbenog sektora, ali s manjim uvećanjem u odnosu na pripadnike borbenog sektora.
Potom je izvijestio o ukupnom broju hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata koji su umirovljeni prema različitim zakonskim propisima kojima se uređuju prava iz mirovinskog osiguranja.
Prvim oporbenim prijedlogom nije bila obuhvaćena velika skupina branitelja
Trenutačno je u mirovini 265.417 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Od toga je 95.359 osoba umirovljeno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, odnosno prema općem propisu, a dio njih i prije Domovinskog rata.
“Ovdje se moram osvrnuti na raspravu u Hrvatskom saboru u lipnju ove godine i prijedlog oporbenog Kluba zastupnika kojim ova skupina hrvatskih branitelja uopće nije bila obuhvaćena”, istaknuo je Medved.
Dodao je da je 68.269 hrvatskih branitelja umirovljeno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz primjenu Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, od kojih su 59.068 korisnici najniže mirovine.
“Kod ove kategorije želim naglasiti da smo već na početku našeg mandata, 2016. godine, prepoznali važnost vrednovanja sudjelovanja u borbenom sektoru i regulirali njihov status, uvažavajući tu činjenicu”, kazao je ministar Medved.
Naglasio je da je tada regulirano snižavanje dobne granice za ostvarivanje starosne mirovine, i to tako da se za svaki mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru dobna granica za odlazak u mirovinu snižava za jedan mjesec. Uvedeno je i povećanje najniže mirovine, ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru.
“Konkretno, ako je nekom hrvatskom branitelju mirovina koju ostvaruje na temelju rada niža od najniže braniteljske mirovine, ima pravo na najnižu braniteljsku mirovinu koja je, sukladno Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, u prosjeku veća za 7 posto”, dodao je.
Istaknuo je da 72.636 osoba prima mirovinu isključivo prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Među njima su hrvatski ratni vojni invalidi te 15.633 člana obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja.
Prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba mirovinu prima 27.836 hrvatskih branitelja, dok je prema posebnim propisima umirovljeno 1.317 osoba. Među njima su vatrogasci, saborski zastupnici, bivši politički zatvorenici i radnici u tvornicama azbesta te pomorci.
Izmjene će obuhvatiti gotovo 76 posto umirovljenih branitelja
Kako je kazao ministar Medved, predloženim izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji obuhvaćeno je 173.468 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, odnosno više od 65 posto svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su trenutačno u mirovini prema različitim osnovama.
“Kad tome pridodamo i 27.836 hrvatskih branitelja koji ostvaruju mirovinu prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, ovim paketom izmjena bit će obuhvaćeno ukupno 201.304 korisnika. To znači da će predložene izmjene obuhvatiti više od tri četvrtine, odnosno gotovo 76 posto svih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji su u mirovini”, istaknuo je Medved.
Dodao je: “I ovdje se moram osvrnuti na predložene izmjene i dopune zakona o kojima je Hrvatski sabor raspravljao u lipnju ove godine, a kojima je bilo obuhvaćeno samo oko 3,5 posto hrvatskih branitelja.”
“Ovim izmjenama povećavamo i naknadu plaće za 368 njegovateljica i njegovatelja HRVI-ja sa 100-postotnim oštećenjem organizma I. skupine. To je važno jer je naknada koju danas primaju, nakon oporezivanja, niža od minimalne netoplaće u Republici Hrvatskoj. Istodobno, naši najteži ratni vojni invalidi sve su stariji i trebaju sve više pomoći i njege. Time raste i odgovornost te opseg posla njihovih njegovatelja, zbog čega je nužno primjerenije vrednovati njihov rad”, kazao je ministar Medved.
Potom se osvrnuo i na financijski učinak predloženih izmjena i dopuna zakona.
“Kao odgovorna Vlada, pri pripremi ovih prijedloga izmjena i dopuna dvaju zakona vodili smo računa i o financijskim učincima njihove primjene. Za izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, za sve predložene mjere koje će se primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, osigurat ćemo 61,5 milijuna eura, a za primjenu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba 27 milijuna eura. To ukupno iznosi 88,5 milijuna eura”, zaključio je ministar Medved.
Oko 34 tisuće korisnika ostvarit će veću mirovinu
Vlada predlaže izmjene zakona kojima dodatno jača mirovinska prava pripadnika vojske, policije i sigurnosnih službi, najavio je ministar Alen Ružić.
U skladu s politikom Vlade Republike Hrvatske, usmjerenom na kontinuirano jačanje mirovinskih prava i socijalne sigurnosti građana, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pripremilo je izmjene Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Predložene izmjene usmjerene su na snažnije vrednovanje osoba koje su tijekom radnog vijeka obavljale poslove od posebnog značaja za zaštitu nacionalne sigurnosti, obranu države, javni red i sigurnost građana, pojasnio je ministar Ružić.
Najznačajnija promjena odnosi se na članak 9.a, kojim će se ukinuti smanjenje mirovina od 8 do 20 posto, uvedeno 2002. godine. Time će oko 34 tisuće korisnika u prosjeku primati 70 eura veću mjesečnu mirovinu, istaknuo je Ružić.
Dodao je da se time snažnije vrednuje doprinos osoba koje su tijekom svojega profesionalnog vijeka obavljale odgovorne i zahtjevne dužnosti u obrambenom i sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske.
“Oporbeni prijedlog o kojem se u Saboru raspravljalo u lipnju ove godine tražio je da se smanjenje ukine samo korisnicima sa statusom branitelja, dok bi se na sve ostale koji primaju mirovinu prema ovom zakonu – a riječ je trenutačno o više od 6.200 umirovljenih djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika ili ovlaštenih službenih osoba – i dalje primjenjivalo umanjenje od 8 do 20 posto”, istaknuo je ministar Ružić.
Pojasnio je da se izmjenama zakona fleksibiliziraju i uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu te se prilagođavaju ranijim izmjenama kojima su uređene kategorije takozvanog beneficiranog staža, odnosno staža s povećanim trajanjem.
“Uz uvjet od 30 godina ukupnog staža, dodatni uvjet od 15 godina staža s povećanim trajanjem primjenjivat će se samo na rad na poslovima i dužnostima iz djelatnosti obuhvaćenih ovim zakonom, s obzirom na ranije široko ukidanje radnih mjesta s beneficiranim radnim stažem.
Također, zakon će se uskladiti i s drugim propisima u mirovinskom sustavu. Posebno je važno naglasiti da je 2025. godine donesen temeljni Zakon o mirovinskom osiguranju, s kojim je najavljeno usklađivanje posebnih zakona”, rekao je ministar Ružić.
Predložene izmjene dio su kontinuiranih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske usmjerenih na razvoj mirovinskog sustava i potporu osobama koje su svoj profesionalni vijek posvetile službi Republici Hrvatskoj.
Izmjene zakona koje se sada predlažu sindikati zaposlenih u Ministarstvu unutarnjih poslova te udruge umirovljenih policajaca i vojnih osoba godinama su zagovarali u javnosti, kao i u dopisima i na održanim sastancima.
Predložene izmjene dio su kontinuirane politike unapređenja ukupnih aspekata života u uređenoj državi, a u ovom slučaju i daljnjeg razvoja mirovinskog sustava. Cilj je promjene donositi profesionalno, odgovorno i sustavno, vodeći računa o tome da zakonski propisi budu međusobno usklađeni, povezani i funkcionalni.
“Zato nastavljamo otvoren dijalog kroz javno savjetovanje. Svako očitovanje i svaki argumentirani prijedlog razmotrit će se objektivno i bez predrasuda, a svi kvalitetni i utemeljeni prijedlozi nastojat će se ugraditi u konačni prijedlog izmjena i dopuna ovog važnog zakona”, pojasnio je ministar Ružić.
Istodobno se stvaraju kvalitetniji uvjeti za razvoj i obnovu kadrova u vojsci, policiji i sigurnosnim službama, u skladu s današnjim društvenim i gospodarskim okolnostima, istaknuto je u zaključku pojašnjenja prijedloga izmjena i dopuna Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.
Financijski učinci i plaće u javnom sektoru
Ministar Ružić osvrnuo se i na inflatorne učinke te pojasnio da neće biti potrebno osiguravati dodatna sredstva izvan postojećih proračunskih planova. Ako to bude potrebno, uštede će se ostvariti na drugim proračunskim stavkama.
“Važno je navesti da će mjere za hrvatske branitelje biti obuhvaćene kao izdvajanja za povezane aktivnosti s obranom, u smislu ostvarivanja NATO-ovih standarda i ciljeva”, rekao je Ružić.
Osvrnuo se i na usporedbu s plaćama zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, kazavši da ne stoji krajnje zlonamjerna teza prema kojoj se plaće zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama zamrzavaju, dok hrvatskim braniteljima rastu naknade.
“Plaće zaposlenih u državnim i javnim službama ove godine nisu zamrznute, već je osiguran ukupni rast osnovice od 3 posto. Ne radi se ni o kakvom zamrzavanju, nego o zadržavanju prava, bez dodatnih novih povećanja. To je premijer jasno objasnio i prilikom predstavljanja mjera protiv inflacije. Sve što je dogovoreno sa sindikatima početkom godine ostaje na snazi za ovu godinu, a za iduću će se godinu tek pregovarati. Isto vrijedi i za indeksaciju mirovina te kontinuirani trend njihova rasta za naše umirovljenike”, rekao je ministar Ružić.
Naglasio je da će osnovica za plaće od 2016. do kraja 2026. godine biti povećana za čak 52,6 posto.
“Tome treba dodati i prosječan rast koeficijenata za plaće od 30 posto nakon velike reforme plaća 2024. godine, kao i druga materijalna prava. Plaće zaposlenih u državnom i javnom sektoru nisu zamrznute, već je intencija da one u idućem razdoblju rastu postupnijom i racionalnijom dinamikom, uzimajući u obzir njihov snažan rast u proteklih deset godina”, pojasnio je ministar Ružić.
Medved: Ne može se “prepakirati” nešto što je bilo potpuno nepripremljeno
Predložene izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji predstavio je državni tajnik Darko Nekić, koji je istaknuo tri ključne mjere: povećanje iznosa najniže mirovine, uvođenje dodatka uz mirovinu te povećanje iznosa naknade plaće za njegovatelje stopostotnih HRVI-ja. Sve je mjere detaljno obrazložio.
Izmjene i dopune Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, koje predlaže Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, dodatno je pojasnila ravnateljica Melita Čičak.
Odgovarajući na pitanje novinara jesu li ovi zakoni “prepisani i prepakirani” oporbeni prijedlozi, ministar Medved istaknuo je da prijedlog o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u lipnju ove godine nije usporediv s aktualnim prijedlozima.
“Riječ je o najobičnijem političkom manifestu, nepripremljenom i parcijalnom. Zaboravili su u svojem prijedlogu više od 95 tisuća umirovljenih branitelja, zanemarili činjenicu sudjelovanja u borbenom sektoru i iznijeli paušalan fiskalni učinak. Jasno je da taj prijedlog nije bio stručno pripremljen. Ne može se ‘prepakirati’ nešto što je bilo potpuno nepripremljeno niti se to može uspoređivati s kvalitetnim, dobro analiziranim i precizno definiranim skupinama i mjerama koje se predlažu”, rekao je Medved.
Pozvao je sve koji doista brinu o hrvatskim braniteljima i imaju plemenite i konstruktivne ideje usmjerene na konkretan doprinos da se obrate Ministarstvu hrvatskih branitelja sa svojim prijedlozima.
“Nama je uvijek u interesu podizanje standarda i poboljšanje statusa hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata”, poručio je ministar.
Također je pozvao hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata, kao i sve zainteresirane, da od danas, od 13 sati, tijekom idućih mjesec dana pogledaju nacrte prijedloga izmjena i dopuna dvaju zakona u sklopu e-savjetovanja te daju svoje komentare i eventualne prijedloge, koji će se razmotriti.
Ujedno je najavio da će prijedlozi početkom rujna biti upućeni u saborsku proceduru, a njihova se primjena očekuje od 1. siječnja 2027. godine.
