Uoči Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, Hrvatska se oprašta od 500 svojih građana čiji su posmrtni ostaci desetljećima počivali u slovenskim grobnicama.
Devetnaest tisuća dana. Toliko je otprilike proteklo otkako su je 500 osoba čiji će posmrtni ostaci u subotu, 22. kolovoza, konačno biti pokopani na hrvatskom tlu, izgubilo živote u vrtlogu poraća koji je desetljećima ostao zamagljen šutnjom, nepotpunim evidencijama i grobnicama bez imena. Ono što slijedi u Donjem Macelju nije tek administrativni čin ekshumacije i premještaja – riječ je o simboličnom zatvaranju jednog od najbolnijih poglavlja hrvatske povijesti dvadesetog stoljeća.
Sjećanje koje nadilazi granice
Datum nije slučajno odabran. Komemoracija se održava uoči Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dana koji se u Europskoj uniji obilježava kao podsjetnik na zločine počinjene pod nacističkim i komunističkim sustavima vlasti. Time se posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava, čiji su ostaci ekshumirani i preuzeti iz grobnica na području Republike Slovenije, upisuje u širi europski kontekst suočavanja s totalitarnom prošlošću – proces koji je desetljećima trajao znatno sporije nego u drugim državama koji su prošli iskustvo totalitarizma.
Organizator komemoracije je Ministarstvo hrvatskih branitelja, a događaj se nadovezuje na dugogodišnji, sustavan rad na pronalasku, ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava iz poratnog razdoblja, koji se u posljednjih nekoliko godina intenzivirao zahvaljujući suradnji s nadležnim institucijama u Sloveniji.
Što se događa u Donjem Maclju
Sam čin posljednjeg ispraćaja odvijat će se kod Spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Macelju, mjestu koje je s vremenom preraslo u jedno od simboličkih središta hrvatskog sjećanja na žrtve totalitarizma. Program je koncipiran kao višeslojni čin – vjerski, državni i društveni:
9:30 – 9:55 sati Okupljanje uzvanika kod Spomen-crkve Muke Isusove.
10:00 – 12:00 sati Središnji dio komemorativnog programa obuhvaća svetu misu zadušnicu koja će se služiti ispred crkve, potom sprovodne obrede uključujući blagoslov lijesova i molitvu, prigodna obraćanja govornika, te završni čin polaganja vijenaca i paljenja svijeća.
Svetu misu zadušnicu predvodit će vojni ordinarij mons. Jure Bogdan. Komemoraciji će nazočiti potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, čija prisutnost potvrđuje da država ovaj čin tretira kao pitanje od nacionalnog značaja.
Zašto je ovaj trenutak važan
Za obitelji koje su desetljećima čekale bilo kakvu vijest o sudbini svojih najmilijih, ovaj datum predstavlja kraj dugog i mučnog razdoblja neizvjesnosti. Ekshumacija i repatrijacija posmrtnih ostataka iz slovenskih grobišta dio su šireg procesa suočavanja dviju susjednih država s naslijeđem masovnih poratnih stradanja – procesa koji, unatoč političkoj i diplomatskoj osjetljivosti teme, posljednjih godina bilježi konkretne pomake.
Dostojanstven pokop u domovini, uz puni vjerski obred i državne počasti, obiteljima žrtava omogućuje ono što im je dugo bilo uskraćeno – mjesto na koje mogu doći, upaliti svijeću i izgovoriti ime svog pretka naglas.
