Ivan Kukuljević Sakcinski bio je prvi zastupnik koji je govor u Hrvatskom saboru održao na hrvatskom jeziku
Dana 23. listopada 1847. godine Ivan Kukuljević Sakcinski na posljednjem staleškom zasjedanju Hrvatskoga sabora upozorio je narodne zastupnike na potrebu uvođenja hrvatskog jezika u javne službe. Nakon rasprave Sabor je donio zaključak kojim je hrvatski jezik proglašen službenim jezikom u javnoj uporabi.
Ivan Kukuljević Sakcinski bio je prvi zastupnik koji je govor u Hrvatskom saboru održao na hrvatskom jeziku. Do tada se u Saboru govorilo isključivo latinskim jezikom. U svom povijesnom govoru upozorio je na položaj hrvatskog jezika i povezao jezično pitanje s očuvanjem nacionalnog identiteta.
Kukuljević je tada izrekao riječi koje su snažno odražavale jezične i političke prilike toga vremena:
“Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani, a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi magjarski, nemački i latinski – to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo, duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke.
Sada imamo još toliko sile u nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i njega vladajućim neučinimo. Susedi naši, osobito Magjari, neće već odstupljivati od svojega jezika, i iz priateljstva i uljudnosti prema nas ili iz drugoga kakvoga uzroka, neće ga zaista zamenjivati s ikojim drugim najmanje martvim, nu to i potrebovati hoteti od njih, bi značilo toliko: kao orlu hoteti svezati krila, da k nebu nepoleti; njihova stalnost i jedinost u jeziku nadvladati će zaisto našu nestalnost, neslogu i mešariu.“
Na temelju Kukuljevićeva prijedloga Hrvatski sabor 1847. godine donio je zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika. Taj je događaj ostao važna prekretnica u povijesti hrvatskog jezika i borbe za njegov ravnopravan položaj u javnom životu.
