Ministri financija EU, ni nakon cjelonoćne rasparave nisu usaglasili stavove oko plana gospodarskog oporavka nakon pandemije koronovirusa. Italija traži zajedničko zaduživanje, a Njemačka predlaže kreditiranje ESM-om čiji su uvjeti upitni za druge članice.
Pitanje kolektivizacije dugova, odnosno uspostave instrumenta koji bi izdavao zajedničke obveznice, glavni je kamen spoticanja. Na tom se pitanju Europa ponovno podijelila na sjever i jug, kao i tijekom financijske i dužničke krize prije desetak godina.
Tri ključna elementa plana
Tri su elementa plana za gospodarski oporavak, o kojem raspravljaju ministri i oko kojeg bi se mogao postići konsenzus.
Prvi je kreditna linija Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), drugi je jamstveni fond Europske investicijske banke, a treći program potpore za skraćeno radno vrijeme (SURE) za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.
Najpogođenije zemlje traže zajedničko zaduživanje
Skupina zemalja na čelu s Italijom, koja je najpogođenija pandemijom, traži uspostavu instrumenta za zajedničko zaduživanje, odnosno izdavanje eurobveznice, koje ponegdje nazivaju i koronaobveznice.
S druge strane, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska snažno se tome protive.
Oštro protivljenje Njemačke
Naime, Njemačka se zauzima za kreditiranje ESM-om, koji je kreiran 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima.
ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto BDP-a.
Pitanje uvjeta za dodjelu kredita
Riječ je o nekoj vrsti europskog MMF-a, no postavlja se pitanje uvjeta za dodjelu kredita, oko čega su zemlje članice podijeljene.
ESM na jugu Europe ima vrlo negativnu reputaciju jer je povezan sa strogim nadzorom provedbe reformi koje su preduvjeti za dobivanje kredita.
