Eskalacija na Bliskom istoku dosegnula je točku bez povratka – Iransko Vijeće za nacionalnu obranu upravo je objavilo da će svaki napad na obalu ili otoke značiti potpuno miniranje komunikacijskih linija u Zaljevu, paralizirajući globalnu naftnu trgovinu.
Iransko Vijeće za nacionalnu obranu izdalo je bombastičnu izjavu u kojoj najavljuje da će svaki pokušaj napada na iransku obalu ili otoke dovesti do miniranja “svih komunikacijskih linija u Perzijskom zaljevu”, time započinjući prijetnju koja bi mogla ugasiti svjetsku ekonomiju. Ova eskalacija dolazi u trenutku kada dužnosnik u Istočnom Azerbajdžanu Majid Farshi prijavljuje dva smrtonosna napada na Tabriz – u stambenom objektu četvrti Marzdaran poginule su četiri osobe, šest ih je ozlijeđeno, dok su još dvije ubijene u parku Rabe Rashidi.
Ti udari nisu samo vojni – pogađaju srce civilnog života, šireći paniku diljem iranskih gradova i potvrđujući da se sukob više ne ograničava na baze, nego ulazi u urbane zone s masovnim žrtvama. Iranska vlast reagira očajem, ali i odlučnošću – Revolucionarna garda poručuje da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren dok se ne obnove uništene elektrane, a plutajuće mine već se spominju kao oružje koje bi paraliziralo tankerske brodove iz cijelog Zaljeva. Predsjednik Trump upravo je dao 48-satni ultimatum – ili Iran otvara prolaz svima, ili SAD počinju s uništenjem najvećih iranskih elektrana, što bi izazvalo tamne noći diljem zemlje i još veći kaos.
Trump broji sate
Američki predsjednik Donald Trump bacio je rukavicu Teheranu, dajući im samo 48 sati da potpuno otvore Hormuški tjesnac, inače će SAD početi uništavati iransku elektroenergetsku mrežu, počevši od najvećih postrojenja. Iran odgovara tvrdoglavo – tjesnac je otvoren “osim neprijateljima”, a svaki daljnji udar značit će pomorsku blokadu kakvu svijet nije vidio od Drugog svjetskog rata“. Istovremeno, Izrael širi zračne napade na Teheran – eksplozije potresaju glavni grad, Mehrabad aerodrom gori, a sirene za zračne uzbune oglašavaju se od Tel Aviva do Jeruzalema nakon iranskih raketnih salva s kasetnim bojama.
Saudijska Arabija izvještava o presretnutim balističkim projektilima nad Rijadom, dok UAE i Bahrein tvrde da će iranski napadi samo ojačati njihove saveze s Washingtonom. CENTCOM-ov šef Brad Cooper optužuje Iran za namjerne napade na civile kao “znak očaja”, ističući da su iranski udari oslabljeni – od desetaka dronova na samo jedan-dva projektila po valu. No, kontradikcija je očita – šteta u Izraelu, Zaljevu i Iranu raste, a iranski kapacitet za regionalni odgovor i dalje drži tržišta u šaci straha.
Hezbolah bjesni. Libanon krvari. Cijena zlata pada
Na libanonskom frontu, Hezbollah diže tempo do nevjerojatnih razmjera – 63 operacije u jednom danu protiv Izraela. Izrael uzvraća kopnenom ofenzivom, tvrdeći da želi “ukloniti prijetnju”, ali cijena je strašna: od 2. ožujka preko tisuću poginulih, 2800 ranjenih i milijun raseljenih u Libanonu. U Izraelu, uzbune i eksplozije krhotina pogađaju osam lokacija u središnjem dijelu, dok se Hezbollah i Iran usklađuju u regionalnoj blokadi.
Unatoč ratu, cijena zlata je naglo pala 6% – najgori tjedan u zadnjih 40 godina – tržišta više strahuju od inflacije i kamatnih stopa nego od raketa. Azijske burze padaju, južnokorejski won je na 17-godišnjem dnu zbog straha od produženog rata i zatvaranja Hormuza. Cijena benzina u SAD dosegla je 3,94 dolara po galonu, a demokrat Chuck Schumer poručuje Trumpu: “Dosta je bilo, zaustavite ovaj rat – milijarde se bacaju, a cilj je nejasan!“
U Londonu je premijer Keir Starmer aktivirao krizni COBRA stožer zbog rasta cijena energije i prijetnje kućanstvima – Britanija, ovisna o uvozu plina, vidi kako rat zadire u svakodnevni život. Iranski Oscarovac Majid Majidi proziva Al-Azhar i sunitske učenjake za šutnju pred “krvoprolićem muslimana od Gaze do Irana”.
Rat izmiče kontroli – Zaljev na rubu pakla
Šira geopolitička slika je alarmantna -Trumpov rat izmiče kontroli – saveznici poput Saudijske Arabije i UAE-a šalju signale opreza, a američki predsjednik nema jasne izlazne strategije. Iran, unatoč tjedana bombardiranja, zadržava kapacitet za udare na energetsku infrastrukturu Zaljeva – od desalinizacije vode do naftnih terminala. Analitičari upozoravaju – ovo nije “kratka operacija”, nego kriza koja će diktirati tempo Washingtonu, podižući cijene goriva, šaljući dodatne trupe i tresući biračku bazu.
