Koji god razlozi bili, ako žena, u današnjem vremenu, ne privređuje, vrlo je vjerojatno da je o nekome ovisna.
Muškarci su s Marsa, žene su s Venere. To je vjerojatno najpoznatija izreka kada je riječ o muško-ženskim odnosima, ali i njihovim psihofizičkim razlikama. A razlikujemo se po mnogočemu – u fizičkom izgledu, u emotivnoj percepciji, načinu komunikacije i razmišljanja, stilu odijevanja, mentalnoj snazi (i slabosti), načinu kanaliziranja emocija, rješavanja problema…
Mnoga istraživanja iz neurologije i bihevioralne psihologije pokazuju da se glavne razlike između žena i muškaraca svode na intenzitet emotivnog reagiranja i postupanja prema društvenoj sredini. Pa su tako muškarci manje osjećajni i povjerljivi, a žene dublje doživljavaju određene stresne okolnosti koje im omogućuje i razvijeni psihosomatski obrambeni mehanizam.
Razlike u fizionomiji i psihi
Ove su razlike uglavnom očigledne. Jači i slabiji spol – često se to čuje. I nije to bez razloga. Oblik koji dobiva muško i žensko tijelo u samo se začetku priprema na različite funkcije koje treba ispuniti. I žene i muškarci u svojim tijelima imaju određenu količinu energije i životne snage, i na potpuno svojstven način tu energiju koriste u svojim aktivnostima.
Muškarci su po svojoj građi svakako snažniji, međutim snaga nije samo fizička. Muškarci zbog svoje fizičke građe mogu lakše uložiti veliku količinu energije u kratkom vremenu, dok je kod žena energija raspoređena po cijelom organizmu zbog čega troše manje energije odjednom pa mogu duže obavljati neki zahtjevan posao.
Međutim, nije sve ni u fizičkoj snazi. Ona mentalna može „pomicati planine“. Naime, slikovito rečeno, netko „lagan kao pero“, ako ima mentalnu snagu, može podići 100 kila. A često se ističe da upravo žene imaju izraženiju tu mentalnu snagu, posebice ako su majke. Nema toga što za svoju djecu ne bi učinile, pa i pomaknule planine (naravno, ima iznimnih slučajeva, ali o tome ovdje nije riječ).
Pa čak i kad dođu u godine koje nisu starost, ali više nisu ni mladost, i kada krenu prirodni procesi starenja i tjelesnih promjena, poput menopauze, ali i, nažalost, zdravstvene tegobe, one i dalje imaju kapacitet za pomicanje planina. Ako to žele i ako im to dozvole okolnosti.
Mentalno zdravlje i financije
I sada tu dolazimo do glavnog problema. Posao i žene 55+, o čemu smo već u nekoliko navrata pisali i to u sferi da se u tim godinama često odlučuju na prestanak karijere (odlazak u mirovinu) zbog skrbi o unucima ili starijim članovima obitelji ili, pak, da im je teško napredovati na poslu ili se zaposliti.
Koji god razlozi bili, ako žena, u današnjem vremenu, ne privređuje, vrlo je vjerojatno da je o nekome ovisna. A to itekako utječe na samopouzdanje i mentalno zdravlje te na razinu stresa.
Među najčešće izvore stresa ubrajaju se financije, skrb za teško bolesnu osobu, invaliditet, težak obiteljski gubitak, bolest i razvod. A prema istraživanjima britanskih znanstvenika, stres koji uzrokuju financijski problemi pokazao se kao najštetniji faktor povezan s vrlo rizičnim zdravstvenim posljedicama. Utjecao je na imunosni, živčani i hormonalni sustav što posljedično dovodi do narušenog mentalnog zdravlja.
Program Zaželi
Upravo su to razlozi zašto je bitno da se žene 55+ aktiviraju na tržištu rada i zašto bi sustav trebao to dodatno i poticati. Program Zaželi jedan je od takvih poticaja, ali nije dovoljno na tome stati. No napretka ima. Postotak zaposlenih žena unazad 10 godina raste, o čemu je detaljno pisao i obrazložio Velimir Šonje u svojoj kolumni gdje kaže da osim boljeg obrazovanja i većeg prethodnog radnog iskustva novih generacija zreloj životnoj dobi, na ovaj trend utječe i regulacija.
Naime u Hrvatskoj se usklađuje dob za odlazak u mirovinu za žene i muškarce, pa će od 2030. godine i za žene vrijediti dob za puno umirovljenje od 65 godina, odnosno 60 godina za prijevremenu mirovinu.
Nadalje, fleksibilizacija zakona o radu regulirala je neke oblike rada koji idu na ruku ženama (rad umirovljenika koji naročito pogoduje osobama u prijevremenoj mirovini, rad od kuće i sl.). Kako je u Hrvatskoj veoma lako otići u prijevremenu mirovinu, za očekivati je da će prije ili kasnije doći i do zaoštravanja uvjeta, što će stvoriti dodatan poticaj za dulji ostanak u svijetu rada – napisao je Velimir Šonje.
Sve to daje nadu u svijest žena 55+, ali i sustava, da je vrlo važno, iz brojnih razloga – zdravstvenih, financijskih, psihičkih – biti i ostati na tržištu rada. I bez obzira na sve moguće razlike između žena i muškaraca – žene 55+ nisu za baciti i još puno toga mogu dati i postići!
Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom „Trebaju li tržištu rada žene 55+“, autorice Ane Leko Vučković, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.
IZVOR: She.hr
