U hrvatskim višestambenim zgradama uskoro će na snagu stupiti nova pravila ponašanja, a sve s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i boljeg suživota među susjedima. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi tri nova pravilnika koja detaljno uređuju odnose u zgradama, a najviše pažnje izaziva Pravilnik o kućnom redu, koji je prošao javno savjetovanje i uskoro će biti objavljen u Narodnim novinama.
Nova pravila donose jasnije i strože odredbe o korištenju zajedničkih prostora, dopuštenoj razini buke, održavanju čistoće, ali i o odgovornostima suvlasnika i najmoprimaca. Prvi put se uvodi i sustav opomena i kazni za one koji ne poštuju kućni red, a cijeli proces je detaljno propisan kako bi se izbjegle zloupotrebe i nepotrebni sukobi među susjedima.
Što se mijenja u svakodnevici stanara?
Novi pravilnik standardizira ponašanje u zgradama – od zalijevanja cvijeća na balkonima (koje više ne smije kapati na susjedove prozore), zabrane otresanja posteljine kroz prozor, do obveze da vlasnici stanova koji iznajmljuju svoje nekretnine moraju dostaviti kontakt podatke najmoprimaca predstavniku suvlasnika. Posebno su definirana i pravila za korištenje zajedničkih prostora: više neće biti dopušteno ostavljati bicikle, romobile, dječja kolica ili kućanske aparate po stubištima i hodnicima, osim ako to izričito ne dopusti većina suvlasnika.
Jedna od najzapaženijih novosti odnosi se na buku i održavanje kućnog mira. Pravilnik propisuje točna razdoblja tijekom dana i noći kada je zabranjeno stvarati buku – radnim danom od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati, a vikendom i blagdanom od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati.Organizacija proslava u stanu dopuštena je samo jednom godišnje, i to uz prethodnu najavu susjedima barem 48 sati unaprijed.
Tko će provoditi red i kako će izgledati sustav kazni?
Uloga “redara” više neće biti rezervirana samo za predstavnika suvlasnika – svaki stanar može prijaviti prekršaj, ali mora ga dokumentirati, primjerice fotografijom ili snimkom. Nakon toga, natpolovična većina suvlasnika mora podržati pokretanje postupka, a upravitelj zgrade izdaje opomenu. Tek nakon tri službene opomene, prekršitelj može biti kažnjen, a sve opomene i kazne unose se u javni registar.
Kazne za kršenje kućnog reda nisu simbolične i mogu značiti ozbiljan financijski udarac za prekršitelje, osobito u većim zgradama gdje je provedba pravila izazovnija zbog broja stanara i složenosti odnosa. Predstavnici suvlasnika dobivaju veću odgovornost, ali i zaštitu – za svaku odluku o kazni potrebna je natpolovična većina, pa pojedinci ne mogu biti samovoljno sankcionirani.
Fleksibilnost i lokalna prilagodba
Iako pravilnik donosi opća pravila, ostavlja prostor za posebna pravila svake zgrade, pod uvjetom da ih odobri većina suvlasnika. Tako se, primjerice, može dogovoriti drugačiji režim korištenja zajedničkih prostora ili specifična pravila za držanje kućnih ljubimaca, postavljanje tendi i suncobrana, pa čak i boju suncobrana na balkonima. Svrha je omogućiti prilagodbu lokalnim potrebama, ali uz jasne okvire i transparentnost.
Reakcije javnosti i izazovi u provedbi
Novi pravilnik izazvao je brojne reakcije – od potpore zbog uvođenja reda do kritika da se regulira i ono što je do sada bilo stvar dogovora i zdravog razuma. Posebno su burne rasprave oko ograničenja buke, zabrana na balkonima i obveza najave proslava, ali i oko pitanja tko će i kako provoditi ova pravila u velikim zgradama i neboderima.
Nema sumnje da će novi pravilnici donijeti više reda i transparentnosti, ali i zahtijevati veću angažiranost svih stanara. Prvi put se sustavno uređuje kultura stanovanja u višestambenim zgradama, a koliko će pravila zaživjeti u praksi, ovisit će o spremnosti stanara na suradnju i kompromis.
U konačnici, cilj svih ovih promjena je jednostavan: manje sukoba, više reda i ugodniji život za sve koji dijele isti krov.


