Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) ovih dana okuplja vodeće povjesničare i stručnjake na znanstvenom skupu posvećenom povijesnom hrvatskom grbu, s jasnim ciljem – donijeti Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu i konačno razjasniti sve nedoumice koje prate naš najprepoznatljiviji nacionalni simbol. U središtu pozornosti je šahirani grb s prvim bijelim poljem, oko kojeg se posljednjih desetljeća stvorila prava politička i medijska bura, često praćena neutemeljenim optužbama i pogrešnim tumačenjima.
U toj histeriji najglasniji su bili oni koji su grb s prvim bijelim poljem povezivali s ustaštvom i Nezavisnom Državom Hrvatskom, proglašavali ga ilegalnim i zagovarali kažnjavanje njegove uporabe. Ipak, povijesne činjenice govore sasvim suprotno. Tek u zadnjih dvadesetak godina u javnosti se nametnula teza o “spornosti” tog grba, dok je kroz veći dio hrvatske povijesti upravo šahirani grb s bijelim početnim poljem bio općeprihvaćen i korišten bez političkih konotacija.
Primjera je bezbroj: od krova crkve sv. Marka u Zagrebu, gdje grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s bijelim početnim poljem ponosno stoji još od 19. stoljeća, preko zastave tadašnjeg Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. iz 1907., pa sve do raznih izdanja i uporabnih predmeta iz vremena socijalističke Hrvatske, gdje se također pojavljuje grb s bijelim poljem. Povjesničar Mario Jareb, jedan od sudionika skupa HAZU-a, ističe da se hrvatska trobojnica i grb s prvim bijelim poljem nikako ne mogu poistovjetiti s državnim simbolima NDH, čiji su opis i izgled bili jasno definirani i sadržavali elemente koji nemaju veze s povijesnom šahovnicom.
Povijesni izvori otkrivaju da se šahirani grb pojavljuje još krajem 15. stoljeća, u vrijeme Habsburgovaca, i to upravo s bijelim početnim poljem. Kroz stoljeća su se koristile obje varijante – s prvim bijelim ili prvim crvenim poljem – bez ikakvih političkih ili ideoloških značenja. Tek je u 19. stoljeću, iz tehničkih i grafičkih razloga, u nekim razdobljima prevladavala jedna ili druga verzija, ali nikada nije postojala zabrana ili politička stigma vezana uz boju početnog polja.
Sudska praksa u Hrvatskoj također je jasna: Visoki prekršajni sud nedavno je presudio da grb s prvim bijelim poljem nije ustaški simbol i da obje varijante – s bijelim i s crvenim početnim poljem – imaju povijesni legitimitet i predstavljaju dio hrvatske baštine. Povjesničari i stručnjaci složni su da je pokušaj poistovjećivanja grba s bijelim poljem s ustaštvom ili NDH povijesno neutemeljen i promašen
Stoga ne čudi odlučnost HAZU-a da znanstvenom Deklaracijom stane u obranu povijesne istine i hrvatske heraldike, doznaje Večernji list. Vrijeme je da se jednom zauvijek prekine s politizacijom i manipulacijama oko nacionalnih simbola, te da se javnosti jasno poruči: hrvatski šahirani grb s prvim bijelim poljem nije sporan, već je autentičan, povijesni i neotuđivi dio hrvatskog identiteta
