Ponekad se dogodi da nam je posao zanimljiv, kolege dragi, ali ipak ujutro osjećamo otpor prema odlasku na posao. Taj osjećaj često prati stres, iako izvana sve djeluje dobro. Možda bi upravo trebali se osvijestiti i pomisliti kako bi nam bilo da nemamo taj posao, da nemamo plaću od koje živimo i možda sav stres nestane.
Danas se puno priča o upravljanju stresom, ali ostaje pitanje – moramo li zaista živjeti sa stresom ili ga se možemo potpuno osloboditi.
Stres je, zapravo, naš biološki i psihološki odgovor na zahtjeve ili prijetnje iz okoline, svojevrsni alarmni sistem koji nas priprema na adaptaciju. Bez stresa ne bismo preživjeli – on nam je nužan za brzu reakciju i prilagodbu. No, postoji razlika između kratkoročnog i dugoročnog stresa.
Kratkoročni stres je koristan: on nas pokreće, aktivira adrenalin i povećava imunitet koji nam pomaže da se nosimo s izazovima, ali i da se obranimo od bakterija i virusa. Primjer takvog, kratkotrajnog stresa je tuširanje hladnom vodom što jača naš imunološki sustav. Naravno, nije preporučljiv osobama koje su bolesne ili imaju slabiji organizam.
Dugoročni stres, s druge strane, iscrpljuje organizam, slabi imunitet i može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, posebno s probavom i reproduktivnim sustavom. Takav stres često nastaje zbog stalnih radnih pritisaka, financijskih problema ili dugotrajnih obiteljskih sukoba. Rezultat može biti iscrpljenost, anksioznost i depresija.
Organizam procjenjuje stres kroz tri koraka: procjenu prijetnje, procjenu dostupnih resursa i procjenu mogućnosti suočavanja. Ako procijenimo da nemamo dovoljno kapaciteta za suočavanje, stres može postati dugotrajan i štetan.
Kako umiriti sebe?
Umirivanje tijela i uma moguće je kroz nekoliko jednostavnih tehnika. Disanje je najbrži način – kada izdah traje duže od udaha, aktivira se parasimpatički živčani sustav koji smanjuje stres. Nakon što umirimo tijelo, možemo uključiti racionalni dio mozga i promijeniti način razmišljanja, preusmjeriti pažnju ili jednostavno promijeniti perspektivu na situaciju.
Izlazak iz dugotrajnog stresa zahtijeva kombinaciju tehnika opuštanja, traženje podrške, promjenu životnih okolnosti i razvoj emocionalne otpornosti – kroz terapiju, mindfulness ili jednostavne svakodnevne rituale koji nam pomažu da se osjećamo bolje.
Emocije – temelj našeg odgovora na stres
Sve naše reakcije na stres polaze od emocija. Pozitivne emocije poput nezadovoljstva ili ljutnje mogu biti poticaj za promjenu, dok nezdrave emocije – ljubomora, ogorčenje, zavist – nastaju kada situacijama pridajemo iracionalno značenje. Upravo tada osoba pati, jer negativne emocije pojačavaju stres i psihološku patnju.
Ne možemo očekivati da će nam život uvijek ići na ruku. Ono što možemo promijeniti je naš odgovor na izazove – a to počinje promjenom načina razmišljanja. Umjesto da situacije doživljavamo kao prijetnju, možemo ih promatrati kao priliku za rast ili učenje.
Alati za svakodnevno ovladavanje stresom
Jedan od najvažnijih alata za ovladavanje stresom je podizanje praga tolerancije na frustraciju. Frustracija se javlja kada ne možemo dobiti ono što želimo ili kad moramo tolerirati neugodne situacije, poput čekanja ili trpljenja gladi. Ne treba zaboraviti da se bebe rađaju s nultom tolerancijom na frustraciju, a kroz život vježbamo i razvijamo psihološku otpornost.
Praktične vježbe uključuju:
- Svjesno usmjeravanje pažnje na disanje kad osjetimo napetost
- Prihvaćanje da ne možemo sve kontrolirati
- Razvijanje strpljenja i tolerancije na neizvjesnost
- Prepoznavanje i mijenjanje iracionalnih misli koje pojačavaju stres
Život bez stresa nije moguć – ali možemo birati kako ćemo reagirati. Kad naučimo drugačije razmišljati, mijenjamo i svoje emocije, a time i način na koji živimo svakodnevicu. U tome je prava snaga psihološke otpornosti.
