Hrvatska je danas po prvi put službeno obilježila Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Ovaj novi spomendan, donesen zakonom i jednoglasno podržan u Hrvatskom saboru, ima duboko emotivno i društveno značenje. Posebno je obilježen u Slavonskom Brodu, gradu koji je postao simbol dječje patnje i nedužnih žrtava rata.
Na današnji dan 1992. godine Slavonski Brod je doživio najkrvaviji dan u svojoj povijesti. U zračnom napadu na civilno naselje Jelas, na kuću je pala tzv. “krmača”, pri čemu je poginulo šestero djece, a ukupno je stradalo 16 osoba, dok je 60 ranjeno. Taj je događaj bio kulminacija stradanja djece u ovom gradu, gdje je tijekom rata poginulo 28 mališana – najviše u jednoj hrvatskoj lokalnoj zajednici.
Danas su roditelji, predstavnici udruga i državni vrh, uključujući premijera Andreja Plenkovića i ministra branitelja Tomu Medveda, položili vijence kod spomenika “Prekinuto djetinjstvo”. Ovaj spomenik, u obliku slagalice s prazninama, simbolizira prekinute igre i živote djece čija je sreća nasilno ugašena ratom.
Povijesna tragedija: Više od 400 ubijene djece
Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj je, prema službenim podacima, poginulo 402 djece, dok ih je više od 1200 ranjeno. Djeca su stradavala na igralištima, u školama, bolnicama, pa čak i u vlastitim domovima. Mnoge su žrtve bile rezultat izravnih napada na civilno stanovništvo, a brojni su roditelji ostali bez svoje djece, noseći neizbrisivu bol kroz život.
Stradanja djece bila su posebno teška u prvim mjesecima rata, kada su granate i avionske bombe nemilosrdno padale na naselja. Primjeri poput Vukovara, Osijeka, Petrinje i Slavonskog Broda svjedoče o razmjerima tragedije.
Potreba za pravdom i kažnjavanjem odgovornih
Unatoč brojnim dokazima i svjedočanstvima, za smrt nevine djece u Domovinskom ratu gotovo nitko nije odgovarao. Obitelji i društvo s pravom traže da se utvrde imena i djela onih koji su naredili i izvršili napade na civile i djecu. Ratni zločini, osobito nad djecom, prema međunarodnom pravu ne zastarijevaju, a Hrvatska i dalje ima moralnu i pravnu obvezu tražiti pravdu za najnevinije žrtve.
Ovaj spomendan nije samo podsjetnik na prošlost, već i opomena budućim generacijama o važnosti mira, zaštite djece i odgovornosti društva da nikada više ne dopusti ponavljanje takvih zločina. Svako dijete ima pravo na život, igru i sreću – a to je poruka koju Hrvatska šalje danas cijelom svijetu.
“Nema veće patnje od gubitka djeteta, osobito ako je ubijeno. Sjećanja ne blijede, a čežnja svakim danom raste,” poručuju roditelji ubijene djece.
Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu trajni je zalog da njihova žrtva nikada neće biti zaboravljena, a pravda za njih mora ostati trajni cilj hrvatskog društva.
