Papa je i dalje vijest broj jedan u svijetu – svaki njegov korak pomno se prati, a javnost i analitičari procjenjuju kakav će biti novi poglavar Katoličke crkve i kakav će trag ostaviti na globalnoj sceni. To nije ni čudno kada se zna da uloga pape daleko nadilazi granice Crkve: on je duhovni vođa više od 1,4 milijarde katolika, ali i globalni diplomat, mirotvorac i moralni autoritet čije odluke i poruke odjekuju među vjernicima i nevjernicima, utječu na svjetsku politiku, društvene procese i međunarodne odnose. Papa je jedinstvena figura – ne samo kao čelnik najveće svjetske vjerske zajednice, već i kao sudionik u diplomatskim odnosima sa 183 zemlje, stalni promatrač u Ujedinjenim narodima i glas koji može potaknuti promjene, pomiriti sukobe i biti moralni kompas u vremenima krize
Kada je Robert Francis Prevost, poznat kao papa Lav XIV, 8. svibnja 2025. izašao na lođu bazilike sv. Petra, svijet je dobio papu koji je spojio tri kontinenta i dvije tradicije: američku neposrednost i latinoameričku toplinu, ali i augustinsku mudrost i vatikansku tradiciju. Njegovi prvi dani na čelu Katoličke crkve već su pokazali da će biti papa koji spaja, sluša i ne boji se izazova.
Prvi koraci u Vatikanu: dijalog, mir i povratak tradiciji
Lav XIV. je svoj pontifikat započeo misom u Sikstinskoj kapeli, okružen kardinalima koji su ga izabrali. U homiliji je istaknuo viziju Crkve kao „arke spasenja i svjetionika u mračnim noćima svijeta“, ali i kao zajednice koja mora biti grad na gori – vidljiva, otvorena i hrabra. Već u prvim govorima pozvao je Crkvu da odgovori na izazove nove industrijske revolucije i umjetne inteligencije, jasno se nadovezujući na nasljeđe pape Franje, ali i otvarajući nova vrata prema budućnosti.
Posebno je zapažen bio njegov prvi susret s novinarima. Umjesto protokolarnih fraza, Lav XIV. ih je pozvao da „razoružaju riječi“, odbace rat retorike i promiču mir, istinu i dijalog. „Način na koji komuniciramo od temeljne je važnosti. Moramo reći ‘ne’ ratu riječima i slikama, razoružajmo komunikaciju od predrasuda i mržnje,“ poručio je, pokazujući da razumije moć suvremenih medija i važnost kulture dijaloga.
Gdje i kako živi novi papa?
Za razliku od pape Franje koji je izabrao skromniji smještaj u Domu sv. Marte, papa Lav XIV. odlučio je živjeti u tradicionalnim papinskim odajama u Apostolskoj palači. Te odaje predstavljaju povijesnu i simboličnu rezidenciju rimskih papa: prostiru se na trećem katu iznad Trga sv. Petra i sastoje se od desetak velikih prostorija, uključujući privatnu kapelu, knjižnicu, radnu sobu, blagovaonicu, nekoliko spavaonica i prostorije za prijem gostiju. Zidove krase freske i umjetnine iz različitih razdoblja, a prozori gledaju izravno na Trg sv. Petra, što papi omogućuje svakodnevni pogled na središte Katoličke crkve.
Iako su prostori raskošni, Lav XIV. je i u tim odajama zadržao osobnu skromnost i jednostavnost, koristeći jednostavan križ te zadržavajući navike iz svakodnevnog života, poput samostalnog obavljanja sitnih kućanskih poslova. Naime, njegovo osoblje izvještava da je zadržao naviku samostalnog pranja posuđa i šetnji po vatikanskim vrtovima. Njegova odjeća je klasičnija, ali pristup izravniji – prvi dan je proveo razgovarajući s kardinalima, tražeći njihovo mišljenje, a ne samo potvrdu vlastitih odluka.
Kakav će biti papa Lav XIV?
Prvi dojmovi iz Vatikana i Perua slažu se: Lav XIV. je papa koji kombinira čvrstinu i blagost, spreman je braniti stavove, ali uvijek s osmijehom i otvorenošću. „Vrlo je ljubazan, ali ima stav,“ kažu u Chiclayu, gdje je bio biskup. U homilijama i javnim nastupima jasno daje do znanja da Crkvu vidi kao „dom za sve, posebno za one koje društvo zaboravlja“. Istovremeno, ne boji se jasno progovoriti o društvenim problemima, bilo da je riječ o korupciji, siromaštvu ili pravima najranjivijih.
No, za razliku od pape Franje, u pitanjima blagoslova homoseksualnih parova, Lav XIV. zauzima umjeren i suzdržan stav. Kao biskup u Peruu, bio je rezerviran prema inicijativama za formalno priznanje istospolnih zajednica, ali je naglašavao dostojanstvo svake osobe i potrebu da Crkva ne isključuje nikoga. Točnije, nije izravno podržao blagoslov istospolnih parova, ali nije ni osporavao vatikanske dokumente koji dopuštaju određene pastoralne geste, nastavljajući tako Franjinu liniju inkluzivnosti, ali bez radikalnih promjena.
Što se tiče razvedenih i ponovno vjenčanih, Lav XIV. podržava pastoralnu praksu otvorenosti koju je započeo papa Franjo. Zalaže se za to da razvedeni i ponovno vjenčani, uz odgovarajuću duhovnu pratnju, mogu pristupiti sakramentima, a posebno pričesti, ako to procijeni njihov župnik ili biskup. Pitanje poništenja crkvenog braka vidi kao pastoralno, a ne birokratsko – podržava pojednostavljene i ubrzane procedure koje su uvedene posljednjih godina, kako bi vjernici u složenim životnim situacijama imali pristup sakramentima i osjećali se prihvaćeni u Crkvi.
Papa iz Perua: život među siromašnima i anegdote iz Chiclaya
Prije nego što je postao papa, Robert Francis Prevost proveo je više od 20 godina u Peruu, gdje je ostavio neizbrisiv trag. Kao mlad augustinac stigao je u Trujillo 1985., živeći u skromnom samostanu, dijeleći svakodnevicu s redovnicima i lokalnim stanovništvom. Bio je župnik, profesor, ali i neumorni posjetitelj siromašnih četvrti i udaljenih sela – često viđen kako nosi gumene čizme tijekom poplava ili osobno dijeli hranu i lijekove starijima i djeci.
U Chiclayu, gdje je bio biskup, ostao je upamćen po pučkim kuhinjama, obrazovnim programima i bliskosti s narodom. Vjernici pamte kako je znao iznenada doći na misu u zabačeno selo, ostati na zajedničkom ručku ili zaigrati nogomet s mladima. „Došao sam iz Chicaga u Chiclayo, razlika je samo nekoliko slova,“ često je govorio, a Peruanci ga i danas nazivaju „našim papom“ i „drugom domovinom“.
Jedan konobar pamti kako je uživao u cevicheu, vozač taksija ga je viđao kako sam vozi kroz grad, a kolege svećenici ističu njegovu „matematičku preciznost, ali i sklonost popravljanju automobila uz pomoć YouTubea“. Tijekom pandemije i poplava bio je među ljudima, dijeleći njihovu sudbinu i tješeći ih riječima, ali i djelima.
Duhovnost i utjecaj: papa koji miri, ali ne pristaje na kompromise
Njegova duhovnost je jednostavna, ali snažna – „Crkva mora biti dom za sve“, često je ponavljao. U Chiclayu su ga doživljavali kao pastira koji „miriše po ovcama“, a nije se libio ni javno prozvati političare zbog nepravde ili korupcije. U inauguracijskom govoru posebno je pozdravio svoju „voljenu biskupiju Chiclayo“, što je izazvalo oduševljenje u Peruu i potvrdilo njegovu vezu s narodom.
Tko su augustinci? Red zajedništva, služenja i traženja istine
Papa Lav XIV. dolazi iz Reda svetog Augustina, jednog od četiri velika prosjačka reda Katoličke crkve, osnovanog u 13. stoljeću. Augustinci žive prema Pravilu svetog Augustina: zajednički život, dijeljenje dobara, traženje Boga kroz zajedništvo, molitvu i služenje drugima. Njihova karizma je u izgradnji mostova, otvorenosti za dijalog i služenju najsiromašnijima. Crni habit i kapuljača simboliziraju jednostavnost, a njihova povijest obilježena je obrazovanjem, misijama i duhovnom nemirnošću – stalnim traženjem istine i Boga.
Prvi dani pape Lava XIV. pokazuju da je pred Crkvom pontifikat čovjeka koji spaja kontinente, tradiciju i inovaciju, skromnost i odlučnost. Njegova prošlost u Peruu i augustinsko nasljeđe jamče papu bliskog ljudima, ali i spremnog na velike izazove. Kako kažu u Chiclayu: „On je naš papa – jednostavan, topao i uvijek među ljudima.“ S takvim papom, svijet može očekivati Crkvu koja je još otvorenija, hrabrija i bliža svakom čovjeku.
