Dok u Europi živi oko 43 milijuna ljudi koji nemaju dovoljno hrane svaki dan, gotovo je nezamisliv podatak da se godišnje u Europskoj uniji baci 90 milijuna tona hrane. Samo u Velikoj Britaniji svake godine se baca preko sedam milijuna tona hrane i pića, dok se u Njemačkoj godišnje baci hrane u vrijednosti od 16 do 22 milijarde eura. I Hrvatska bi se mogla “pohvaliti” neslavnim rekordom od 400 tisuća tona godišnje. No, ne radi se o pokvarenoj hrani već o onoj kojoj je prošao rok uporabe, odnosno trajanja.
Za ukidanje odredbe preporučenog roka na proizvodima zalagao se prijašnji njemački ministar prehrane i poljoprivrede Christian Schmidt ističući kako se masovno bacaju dobre namirnice jer su proizvođači postavili prevelike sigurnosne razmake do roka kad se proizvod kvari. Naime, proizvođači stavljaju datum do kojeg jamče da će proizvod imati sve osobine okusa, mirisa, nutritivnih vrijednosti koje mora imati, ali nakon tog datuma proizvodu dugo treba da se pokvari. Označavanje proizvoda s preporučenim rokom ide na ruku proizvođačima jer potrošači kupuju nove proizvode, a stari završe u smeću. Zalaganje njemačkog ministra išlo je i u smjeru inteligentnijih pakiranja, a neke zemlje krenule su u čipiranje nekih proizvoda ili stavljanje markica koje će mijenjanjem boje upozoriti potrošača na preostalo vrijeme za konzumaciju.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) razvila je vodič za pomoć proizvođačima hrane prilikom donošenja odluke o primijeni oznake “upotrijebiti do” ili “najbolje upotrijebiti do” na proizvodu. Oznaka “upotrijebiti do” na hrani odnosi se na sigurnost tj. ukazuje na datum do kojeg se hrana može konzumirati, a nakon njegovog isteka se ne smije konzumirati, bez obzira što nema vidljive promjene u izgledu i mirisu. Oznaka “najbolje upotrijebiti do” odnosi se na kvalitetu tj. hrana će biti sigurna za konzumaciju i nakon navedenog datuma, međutim u tom razdoblju može doći do promjene senzorskih svojstava, primjerice, može početi gubiti okus, mijenjati teksturu i sl. Prema procjeni Europske komisije, do 10 posto otpada od hrane, koji godišnje nastane u Europskoj uniji, povezano je s označavanjem rokova trajanja na hrani.
Kostas Koutsoumanis, predsjednik EFSA-inog Odbora za biološke opasnosti, navodi: ”Jasne i pravilne informacije na pakiranju te bolje razumijevanje i korištenje rokova trajanja na hrani od strane svih dionika, može pomoći u smanjenju otpada od hrane u EU, uz istovremeno osiguranje sigurnosti hrane. Ovo znanstveno mišljenje predstavlja korak naprijed u tom pravcu.”
Hrvatska se također suočava s ozbiljnim problemom bacanja hrane.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, godišnje se baci oko 400 tisuća tona hrane, od čega je veliki dio još uvijek jestiv. Razlozi za bacanje hrane uključuju isteka roka trajanja i neadekvatno skladištenje.
Kako bi se smanjilo bacanje hrane, ključno je educirati potrošače o pravilnom čuvanju i korištenju namirnica. Kampanja “EU bira sigurnu hranu”, koju već treću godinu zaredom provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), fokusira se na smanjenje bacanja hrane i pravilno tumačenje oznaka roka trajanja.
Iz HAPIH-a ističu da gubici i otpad od hrane nastaju u svim fazama lanca proizvodnje i opskrbe hranom, od primarne proizvodnje do kućanstava. Sprječavanje nastajanja otpada od hrane postalo je prioritetna tema europskih politika, uključujući Europski zeleni plan i Strategiju od polja do stola.
Agencija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda donijela je Plan održivog razvoja do 2030. godine, s ciljem prepolovljenja globalnog bacanja hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te smanjenja gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca.
Prema podacima, oko 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14% u primarnoj proizvodnji, 5% u ugostiteljskoj djelatnosti, 3% u preradi i proizvodnji te 2% u maloprodaji i distribuciji hrane. Vlada Republike Hrvatske donijela je 29. prosinca 2022. godine Odluku o donošenju Plana o sprječavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine.
Kako bi se smanjilo bacanje hrane, HAPIH preporučuje:
Planiranje obroka i kuhanje onoliko hrane koliko će se pojesti
Korištenje manjih tanjura i zdjelica kako bi se spriječilo serviranje prevelikih porcija
Zamrzavanje ili priprema novih obroka od ostataka hrane
Pravilno skladištenje hrane prema uputama proizvođača
Ispravno tumačenje oznaka roka trajanja hrane i ne bacanje sigurne hrane odmah po isteku roka
Stavljanje hrane kraćeg roka trajanja na vidljivije mjesto u hladnjaku i policama
Nošenje ostataka hrane iz restorana
Dijeljenje hrane s obitelji, prijateljima i kolegama
Ovogodišnja edukativna kampanja HAPIH-a “EU bira sigurnu hranu” usmjerena je na savjete koje potrošači mogu slijediti kako bi sigurno rukovali hranom. Naime, edukacija potrošača ključna je za smanjenje otpada hranom prilikom kupovanja, pripreme i pohrane, pravilnog čuvanja. Informiranje potrošača provodi se putem službene mrežne stranice, digitalnih i društvenih medija, te organiziranjem i sudjelovanjem na različitim događajima.
