Nova uredba vrijedi do 20. travnja, a Vlada poručuje da nastavlja balansirati između zaštite građana i stabilnosti tržišta.
Na telefonskoj sjednici održanoj u ponedjeljak, Vlada Republike Hrvatske donijela je novi paket uredbi kojima se nastavlja regulacija cijena goriva, potvrđujući kontinuitet državne intervencije u energetski sektor u okolnostima globalne nestabilnosti. Iako mjere i dalje imaju za cilj ublažiti udar na kućanstva i gospodarstvo, nove cijene pokazuju da pritisci na tržištu nisu u potpunosti jenjali.
Uredba stupa na snagu prvoga dana od objave, a primjenjivat će se u razdoblju od 7. do 20. travnja, čime se nastavlja praksa dvotjednog prilagođavanja cijena u skladu s kretanjima na svjetskim tržištima energenata.
Kontinuitet državne intervencije
Vlada je, kao i u prethodnim ciklusima, produljila mjeru snižavanja trošarina na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo. Time država izravno utječe na konačnu cijenu koju plaćaju građani, pokušavajući amortizirati volatilnost cijena nafte na globalnoj razini.
Istodobno je donesena i uredba kojom se definiraju najviše maloprodajne cijene naftnih derivata. Model izračuna ostaje nepromijenjen – temelji se na prosječnoj osnovnoj cijeni fosilnih goriva u prethodnom četrnaestodnevnom razdoblju, uz jasno ograničene trgovačke premije. One iznose 0,1545 eura po litri za benzinsko gorivo, 0,1045 eura za dizel te 0,0436 eura za plavi dizel, dok su za ukapljeni naftni plin diferencirane ovisno o načinu distribucije.
Takav pristup, tvrde iz Vlade, omogućuje predvidljivost cijena i smanjuje prostor za nagle tržišne šokove, ali istodobno ostavlja dovoljno fleksibilnosti za prilagodbu globalnim trendovima.
Blagi rast cijena goriva
Unatoč intervencijama, nove cijene pokazuju rast kod većine derivata, osobito dizela. Od utorka će tako cijena benzina iznositi 1,66 eura po litri, što je povećanje od četiri centa. Dizelsko gorivo poskupjet će osjetno više, na 1,85 eura po litri, odnosno za 12 centi.
Plavi dizel bilježi najveći skok među tekućim gorivima, s novom cijenom od 1,36 eura po litri, što je povećanje od 17 centi. S druge strane, ukapljeni naftni plin donosi blago rasterećenje: cijena za spremnike pada na 1,94 eura po kilogramu, dok će UNP za boce iznositi 2,51 euro po kilogramu.
Ova kombinacija poskupljenja i pojeftinjenja odražava različite dinamike unutar energetskog sektora, pri čemu su dizel i derivati povezani s industrijom i transportom i dalje pod većim pritiskom.
Koliko bi gorivo koštalo bez mjera
Vlada pritom naglašava kako bi bez postojećih mjera cijene bile znatno više. Procjene pokazuju da bi benzin dosegnuo 1,76 eura po litri, dizel čak 2,06 eura, dok bi plavi dizel bio na razini od 1,42 eura.
Sličan trend vidljiv je i kod ukapljenog naftnog plina, gdje bi cijene za spremnike iznosile 2,09 eura po kilogramu, a za boce čak 2,79 eura. Takve brojke Vlada koristi kao argument za nastavak intervencija, ističući kako mjere imaju konkretan učinak na standard građana.
Između tržišta i socijalne politike
Odluka o produljenju mjera dolazi u trenutku kada europska i globalna energetska tržišta i dalje karakteriziraju nesigurnost i oscilacije. Hrvatska Vlada, poput brojnih drugih europskih administracija, pokušava pronaći ravnotežu između tržišne logike i socijalne odgovornosti.
Iako kritičari upozoravaju da dugoročna regulacija može narušiti tržišne mehanizme, trenutna politika jasno pokazuje da država i dalje vidi aktivnu ulogu u zaštiti potrošača. U sljedeća dva tjedna ključni će biti novi signali s globalnog tržišta, koji će odrediti hoće li se trend rasta cijena nastaviti ili stabilizirati.
