Dževad Mlaćo po optužnici je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije. Cikotić je znao sve, ali nije pokušao spriječiti ubojstva
U Sudu Bosne i Hercegovine sljedećeg tjedna planiran je početak suđenja Dževadu Mlaći i Selmi Cikotiću, koji se terete za zločine nad ratnim zarobljenicima 1993. godine u Bugojnu, doznaje Radiotelevizija Herceg-Bosne.
Mlaćo je optužen u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu zapovjednika Operativne skupine “Zapad” Trećeg korpusa Armije BiH. Statusna konferencija, te početak suđenja Mlaći i Cikotiću su planirani za srijedu, 13. ožujka.
- Potvrđena optužnica protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića zbog ratnih zločina nad Hrvatima u Bugojnu
Ne osjećaju krivicu
Podsjetimo, Mlaćo i Cikotić, optuženi za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima, ranije su se na Sudu BiH u Sarajevu izjasnili kako se ne osjećaju krivima ni po jednoj točki optužnice.
Prema navodima iz optužnice njih dvojica optuženi su za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika tijekom ratnog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području Bugojna 1993. godine.
Osobno sastavljen popis i Hrvati kao “živi štit”
Naime, za Mlaću je navedeno kako je zapovjedio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti i to tako što je osobno sastavio popis onih koji će biti ubijeni. Trojica zarobljenih Hrvata usmrćena su nakon zlostavljanja u improviziranom zatvoru u Bugojnu, dok su ostali odvedeni na obližnju planinu Rostovo i tamo ubijeni, a njihova tijela pokopana na skrivenom mjestu.
Nakon rata posmrtni ostaci četvorice ubijenih pronađeni su i ekshumirani, a za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga. Procjena je kako lokalitet Rostova skriva ostatke najmanje još 15 ubijenih Hrvata, prenosi Radiotelevizija Herceg-Bosne.
Cikotić, koji je u tom razdoblju bio zapovjednik operativne skupine Armije BiH, optužen je jer je izdavao naredbe da se zarobljeni Hrvati izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice gdje su ujedno bili “živi štit”.
Dvojica zarobljenika pritom su ubijena, a više ih je ranjeno. Cikotić je uz to propustio spriječiti zlostavljanja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a i nije poduzeo mjere kako bi spriječio i kaznio počinitelje.
Optužnica nakon 30 godina
Trideset godina nakon ubojstava i progona Hrvata Bugojna, Tužiteljstvo BiH je u prosincu 2023. za te zločine optužilo Mlaću i Cikotića, te nekadašnjeg časnika Armije BiH Tahira Granića.
Sud BiH optužnicu protiv Mlaće i Cikotića potvrdio je u siječnju, a odbacio je dio optužnice koji se odnosio na Granića koji je zapovijedao 307. brigadom Armije BiH. Sud je ocijenio kako tužiteljstvo nije prikupilo dovoljno dokaza koji bi potvrdili da je on naložio odvođenje zarobljenika na prisilni rad.
