Optuženi je Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije. Cikotić je znao sve, ali nije pokušao spriječiti ubojstva
Sud Bosne i Hercegovine djelomično je potvrdio optužnicu u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, kojom se optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili ratne zločine u Bugojnu.
Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića, prenosi Klix.ba.
“Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su za vrijeme rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18. srpnja 1993. godine do polovine travnja 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao zapovjednik OG Zapad ARBiH od 12. ožujka 1993. do 13. travnja 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja spomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine“, stoji u optužnici.
U optužnici se dodaje da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen popis tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.
Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio poduzeti sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi počinjenje kaznenih djela ubojstava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedništva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području općine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao “ekstremni dio” tajno likvidira.
“Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima“, zaključuje se u optužnici.
