Na splitskom Medicinskom fakultetu u petak i subotu održava se skup na kojem liječnici razmjenjuju iskustva na temu zbrinjavanja i rehabilitacije osoba s ozljedom kralježnične moždine.
U Hrvatskoj godišnje stotinjak osoba doživi ozljede kralježnične moždine zbog čega trajno postaju osobe s invaliditetom
Liječnica Ana Poljičanin s Katedre za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta u Splitu rekla je kako osobe koje dožive ozljede kralježnične moždine zbrinjavaju kirurški ili konzervativno, nakon čega slijedi rehabilitacija.
U Hrvatskoj postoji referentni centar za rehabilitaciju spinalnih ozljeda u Varaždinskim toplicama gdje pacijenti provode rehabilitaciju nakon ozljede. Pacijenti najčešće takve ozljede zadobivaju u prometnim nesrećama ili skokovima u vodu.
“Ova se radionica nastavlja na akutnu rehabilitaciju, a njome želimo potaknuti bolju skrb za pacijente nakon akutne rehabilitacije. Oni praktički nakon odlaska iz ustanove dolaze svojim kućama, pa smatramo kako ih treba motivirati na aktivan život. Pacijenti se pri povratku s rehabilitacije nemaju kome obratiti, a često ni mi sami ne znamo koje su njihove potrebe. Zato ovom radionicom želimo ukazati na probleme koje oni imaju i na mogućnosti koje se mogu riješiti”, objasnila je Poljičanin.
Rekla je i da su KBC Split i Medicinski fakultet u Splitu prepoznali važnost takve edukacije i važnost potrebe tima koji bi na razini bolnice bio zadužen za pacijente s problemima kralježnične moždine.
Nova tehnologija
O kirurškom zbrinjavanju kralježnične moždine i o novoj tehnologiji u operacijskoj sali, točnije neurokirurškom navigatoru govorio je zadarski neurokirurg Ivica Francišković koji je rekao da liječnicima taj uređaj puno koristi tijekom operativnog zahvata. Omogućava im veću sigurnost operativnog zahvata, smanjuje mogućnost oštećenja živčanog tkiva i smanjuje mogućnost dodatnog oštećenja bitnih živčanih struktura što ubrzava oporavak i povratak u normalan život nakon takvih ozljeda i zahvata.
“Godišnje obavimo od stotinu do 150 takvih operacija. Broj trauma kralježnice ovisi o nesrećama i o turističkoj sezoni. Najčešće se radi o ozljedama kralježnice i najčešće su to ozljede u donjem dijelu kralježnice. Ljeti nam nakon skokova u more dolaze pacijenti kojima je ozlijeđen vratni dio kralježnice ili glave. To su često kombinirane ozljede u kojima moramo napraviti kombiniranu operaciju kralježnice i mozga“, kazao je Francišković.
Prije 14 godina u prometnoj nesreći teško je stradao tada mladi nogometaš Sven Maretić iz Splita koji je rekao da mu je to bio veliki šok s obzirom da je postao osoba s invaliditetom, no uz pomoć obitelji uspio je krenuti dalje. Povratkom s liječenja nije odustajao od života i dalje se nastavio baviti sportom, ali prije svega aktivno se uključio u rješavanje raznih problema osoba s invaliditetom.
“Svoju sam afirmaciju doživio kroz parasport i kroz sportske udruge i klubove za osobe s invaliditetom koje smo osnovali. Drago mi je da se malo pokrenula svijest ljudi o osobama s invaliditetom. Bitno je reći da su pacijenti nakon rehabilitacije prepušteni sami sebi, ali uvijek se pacijenti mogu posavjetovati sa drugim pacijentima ili svojim liječnicima”, izjavio je Maretić.
Inače, neurokirurške operacije kralježnične moždine u Hrvatskoj se obavljaju u Zadru, Splitu, Rijecu, Zagrebu i Osijeku.
