Županijski sud u Splitu izrekao je danas nepravomoćnu presudu kojom je sedmoricu zapovjednika nekadašnjih neprijateljskih vojnih i policijskih struktura proglasio krivima za ratne zločine protiv civilnog stanovništva počinjene tijekom Domovinskog rata na području šibenskog zaleđa. Sudsko vijeće osudilo ih je na ukupno 94 godine zatvora, dok je postupak protiv osmog optuženika, Dragana Harambašića, obustavljen nakon njegove smrti.
Riječ je o optužnici podignutoj još 2016. godine koja obuhvaća niz ratnih zločina počinjenih između 1991. i 1995. godine na području Šibenika, Drniša, Vodica, Ružića, Otavica, Pakovog Sela, Kljaka, Čavoglava i okolnih mjesta. Najstrože kazne izrečene su Borislavu Đukiću, tadašnjem generalu JNA i zapovjedniku 221. motorizirane brigade u sastavu 9. korpusa JNA, te Jovanu Grubiću, Milanu Radiću i Petru Andriću. Svaki od njih osuđen je na 16 godina zatvora.
Sud ih je proglasio odgovornima jer su, prema presudi, izdavali zapovijedi za neselektivno granatiranje civilnih ciljeva te nisu spriječili ili su izravno omogućili zlostavljanja hrvatskog civilnog stanovništva nakon zauzimanja gradova i sela u šibenskom zaleđu.
Preostala trojica optuženika – Vladimir Davidović, tadašnji zapovjednik 75. mehanizirane brigade posebne jedinice milicije tzv. SAO Krajine, te Ilija Prijić i Slobodan Vujko, tadašnji čelnici SUP-a Knin – osuđeni su na po 10 godina zatvora zbog propusta da spriječe i procesuiraju počinitelje ratnih zločina pod njihovom odgovornošću.
Đukiću druga velika presuda dok čeka odluku u slučaju Peruća
Borislav Đukić jedini je optuženik koji je dostupan hrvatskom pravosuđu. Uhićen je 2015. godine u Tivtu u Crnoj Gori te je izručen Hrvatskoj zbog drugog kaznenog postupka koji se vodi za miniranje brane Peruća. Taj predmet traje već godinama, a tijekom postupka donesene su tri presude, od kojih je dvije ukinuo viši sud. O pravomoćnosti posljednje presude iz 2024. godine, kojom je osuđen na deset godina zatvora, viši sud trebao bi odlučivati tijekom rujna.
Đukićev branitelj Željko Ostoja podsjetio je tijekom današnje objave presude kako se njegov branjenik već gotovo dvanaest godina nalazi u istražnom zatvoru i na izdržavanju kazne bez pravomoćno okončanog postupka u predmetu Peruća. Na današnje proglašenje presude Đukić nije došao. U zatvoru Bilice prethodno je potpisao izjavu kojom je odbio prisustvovati objavi odluke.
Sud: Zapovjednici su izdavali naredbe za granatiranje civilnih ciljeva
Predsjednik sudskog vijeća, sudac Zoran Ivanišević, je u usmenom obrazloženju naglasio da provedeni dokazi potvrđuju kako su zapovjednici aktivno sudjelovali u vođenju vojnih operacija koje su bile usmjerene protiv civilnog stanovništva. Istaknuo je kako brojni svjedoci i opsežna dokumentacija pokazuju da na području pod kontrolom pobunjenih srpskih vlasti nisu procesuirani zločini počinjeni nad hrvatskim civilima, dok su, prema iskazima svjedoka, žrtve bile izložene ubojstvima, mučenjima, silovanjima, pljačkama i protjerivanju.
Posebno se osvrnuo na obranu Borislava Đukića koji je tijekom postupka tvrdio da je JNA imala ulogu mirovnih snaga.
“Njegovoj obrani nisam poklonio vjeru jer je, između ostalog, tvrdio kako Šibenik nikada nije bio granatiran, što je općepoznata činjenica. Nije sporno da je bio zapovjednik te da je zajedno s ostalom trojicom optuženih izdavao izravne zapovijedi za gađanje civilnih ciljeva“, rekao je sudac Ivanišević.
Dodao je kako se upravo po tome razlikuje odgovornost četvorice najstrože osuđenih od preostale trojice optuženika, kojima je sud utvrdio odgovornost zbog nečinjenja i nesprječavanja zločina.
Razmjeri zločina ostavili trajne posljedice
Prema nalazima iz optužnice koje je sud prihvatio, tijekom granatiranja i djelovanja neprijateljskih postrojbi na području šibenskog zaleđa:
- ubijeno je 118 civila
- silovano je više žena
- ranjene su stotine osoba
- uništeno ili teško oštećeno više od 3.500 objekata
- među njima najmanje 20 katoličkih crkava
- protjerano je gotovo 14.000 građana nesrpske nacionalnosti.
Sud je zaključio kako su ti zločini predstavljali sustavan napad na civilno stanovništvo te da zapovjedni kadar nije samo propustio zaštititi civile, nego je u dijelu slučajeva aktivno sudjelovao u donošenju odluka koje su dovele do granatiranja civilnih područja.
Obrana najavila žalbu
Željko Ostoja, odvjetnik Borislava Đukića, je nakon objave presude oštro kritizirao način na koji je vođen postupak, ustvrdivši da nisu ispunjeni minimalni standardi pravičnog suđenja propisani Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustavom Republike Hrvatske. Posebno je osporio način izvođenja dokaza, tvrdeći kako je sud svoje zaključke temeljio i na iskazima svjedoka koje obrana nije imala priliku unakrsno ispitati.
Prema njegovim riječima, u postupku nije provedena individualizacija odgovornosti za svako pojedino kazneno djelo, a standardi zapovjedne odgovornosti, kakve je razvila međunarodna sudska praksa, uključujući presude Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetima Blaškić i Gotovina, nisu primijenjeni. Obrana je najavila korištenje svih zakonom predviđenih pravnih sredstava nakon što zaprimi pisani otpravak presude.
