U Zagrebu je danas, 29. listopada u 79. godini preminuo najcjenjeniji hrvatski matematičar i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Josip Pečarić, objavio je HAZU. Rođeni hrvatski Bokelj, postao je znanstvenikom iznimnoga međunarodnog ugleda, jednim među svega dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika po citiranosti te jednim od najproduktivnijih domoljubnih publicista. Kao takav, ostavio je snažan trag u hrvatskoj znanosti i među nacionalno svjesnim i ponosnim hrvatskim ljudima koji žude za time da Hrvatskom zavladaju hrvatski domoljubi i da se isprave razne ’krive Drine’, osobito one s područja današnjih politika i u historiografiji i publicistici, napose da se istraže i objektivno utvrde te populariziraju istine o bližoj nam prošlosti.
Akademik Pečarić objavio je više od 1200 znanstvenih radova iz područja matematike i bio je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za teoriju nejednakosti. Ujedno je jedan od deset matematičara u svijetu čiji broj radova na MathSciNet-u prelazi 500. Bio je i glavni urednik međunarodnog matematičkog časopisa Mathematical Inequalities and Applications.
Rođen je 2. rujna 1947. u Kotoru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz nuklearne fizike.
Na istom je fakultetu magistrirao 1975., a 1982. i doktorirao matematičke znanosti. Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki te na Građevinskom fakultetu u Beogradu. U Zagreb dolazi 1987. i postaje profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu vodio je seminar “Nejednakosti i primjene” te bio glavni istraživač na istoimenom projektu.
Za redovnog člana HAZU izabran je 1997., nakon što je od 1992. bio član suradnik. Bio je i član The New York Academy of Science i dopisni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Državnu nagradu za znanost u području prirodnih znanosti dobio je 1996. godine.
Akademik Josip Pečarić uvršten je na listu Stanford/Elsevier dva posto najutjecajnijih svjetskih znanstvenika (po citiranosti), i to u objema kategorijama: za cjelokupnu karijeru i za pojedinačnu godinu (2025.).
Zaokupljale su ga osobito teme razobličavanja laži o Jasenovcu te otkrivanja komunističkih, jugoslavenskih i velikosrpskih politika i zločina
Uz svoju primarnu znanstvenu karijeru akademikPečarić bio je prepoznatljiv i po svom intenzivnom društveno-angažiranom i publicističkom djelovanju. Po opsežnu opusu od više od 150 objavljenih knjiga (od kojih je velik broj digitalnih), brošura i otvorenih pisama te peticija i po čestim gostovanjima na javnim skupovima i podcastima aktivno je sudjelovao u hrvatskom javnom životu, posvetivši se uglavnom temama iz suvremene hrvatske povijesti i politike, a dijelom i hrvatskoj baštini rodne mu Boke kotorske. Njegova stajališta i razlaganja odražavala su njegovu snažnu hrvatsku svijest, čvrst etički habitus i kritički odnos spram svemu što je smatrao protivnim istini, pravdi i hrvatskim probitcima. Obavio je golem posao prikupljanja i objavljivanja javno dostupnih dokumenata odnosno tekstova, osobito u svojim brojnim knjigama o hrvatskim velikanima i zaslužnicima. Zaokupljale su ga osobito teme razobličavanja laži o Jasenovcu, o ulozi Srpske pravoslavne crkve, zanimalo ga je razotkrivanje komunističkih zločina, jugoslavenskih i velikosrpskih politika i aktualnih iznevjera i ugroza Hrvatstva.
Prvi hrvatski predsjednik, akademik Franjo Tuđman odlikovao ga je g. 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića, a 1996. dobio je Državnu nagradu za znanost u području prirodnih znanosti.
Njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i svima bliskima izrazujemo iskrenu sućut.
Počivao u miru Božjemu i laka mu bila hrvatska zemlja, koju je toliko ljubio.
Izvor: Hrvatsko nebo
