Nezavisna vijećnica Općine Lećevica upozorava na nalaze Hrvatskog geološkog instituta i traži od nadležnih javne i provjerljive odgovore o zaštiti vode.
Renata Kelam, nezavisna vijećnica Općinskog vijeća Općine Lećevica, upozorila je javnost na nalaze iz dokumentacije Centra za gospodarenje otpadom Lećevica. Prema tim nalazima, lokacija Centra podzemno je povezana s izvorom Jadra, a sam prostor ima visoku prirodnu ranjivost.
„Podzemna veza s Jadrom potvrđena je. Prirodna ranjivost lokacije dokumentirana je. Tko je i zašto odabrao upravo taj prostor za Centar za gospodarenje otpadom?”, pita Kelam.
Povod njezinu istupu je slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću. „Dok slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću ponovno otvara pitanje zaštite voda, javnost treba podsjetiti na nalaze iz dokumentacije CGO-a Lećevica”, navodi vijećnica.
Kelam podsjeća da prema podacima Vodovoda i kanalizacije Split Jadro opskrbljuje vodom više od 250.000 stanovnika šireg splitskog područja.
„Zato je zaštita njegova sliva pitanje svih tih ljudi, a ne samo stanovnika Lećevice”, ističe.
Tri ključna nalaza HGI-a
Vijećnica izdvaja tri nalaza Hrvatskog geološkog instituta za koje smatra da „zaslužuju posebnu pozornost”. Prvi se odnosi na prirodna svojstva lokacije. HGI je 2006. godine lokaciju u prirodnim uvjetima ocijenio nepovoljnom s obzirom na mogućnost prodora onečišćenja do podzemne vode.
Drugi nalaz potvrđuje vezu s Jadrom. Traser upušten u podzemlje 16. svibnja 2006. registriran je na izvoru Jadra 22. srpnja, nakon približno 67 dana. HGI tu podzemnu vezu smatra pouzdano potvrđenom. Treći nalaz govori o ranjivosti prostora. Hidrogeološka dopuna iz 2016. godine navodi visok i vrlo visok stupanj ranjivosti. Dokument opisuje i mogućnost trajnog opterećenja vodonosnika ako je izvor onečišćenja stalan.
Dugoročna obveza pouzdane zaštite tla i voda
Kelam objašnjava što otvaranje Centra znači za lokaciju. Prema opisu nositelja projekta, riječ je o postrojenju za obradu otpada, izdvajanje korisnih sastavnica i odlaganje preostalog obrađenog otpada.
„To podrazumijeva i dugoročnu obvezu pouzdane zaštite tla i voda na ovoj konkretnoj lokaciji”, naglašava vijećnica.
Navodi i da je HGI 2016. ocijenio predviđena tehnička rješenja prihvatljivima, uz valjanu izvedbu i zaštitne mjere. „Zato tražim da se javno pokaže kako su te pretpostavke ostvarene i kako će se provjeravati tijekom rada”, poručuje Kelam.
Pritom jasno razgraničava što dokumentacija pokazuje, a što ne.
„Prikupljeni dokumenti ne dokazuju da će otvaranjem Centra stanovnici ostati bez vode. Dokazuju prirodnu ranjivost prostora i podzemnu povezanost zbog kojih posljedice mogućeg zatajenja zaštite zahtijevaju ozbiljnu procjenu”, ističe.
Pouka iz Gospića
Vijećnica naglašava da se dva slučaja ne mogu izjednačiti. „Slučaj Gospića nije jednak Lećevici, ali zajednička pouka jest potreba da se rizici spriječe prije nastanka štete”, kaže Kelam.
Kelam od nadležnih traži javnu objavu:
- razloga odabira lokacije i usporedbe s alternativama,
- dokaza o nepropusnosti izvedenih sustava i početnom stanju voda,
- programa nadzora, kriterija za obustavu rada i planova postupanja pri incidentima.
„Otpad ne prestaje biti zajednički problem kada ga odvezemo ‘iza brda’. Podzemne vode povezuju Zagoru i obalu”, upozorava vijećnica.
Na kraju objašnjava:
„Moj cilj je informirati javnost i zaštititi krš, vode i prirodu. Pozivanje na dozvole mora pratiti provjerljiv odgovor – kako je zaštićena voda i tko odgovara ako zaštita zakaže?”, zaključuje Renata Kelam.
Fotografije prikazuju „Lokve na području Lećevice”
Svoje navode vijećnica temelji na studiji Hrvatskog geološkog instituta iz lipnja 2006. godine i hidrogeološkoj dopuni iz lipnja 2016. godine. Koristi i službene objave Vodovoda i kanalizacije Split, Regionalnog centra čistog okoliša i Vlade Republike Hrvatske.
