Kod Spomen-crkve Muke Isusove u Donjem Maclju danas je održana komemoracija i posljednji ispraćaj posmrtnih ostataka ekshumiranih iz četiri slovenske grobnice.
U Donjem Maclju je danas održana komemoracija i posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i preuzeti iz grobnica na području Republike Slovenije. Obredu su prisustvovali potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i predsjednik Vladinog povjerenstva Ivan Penava.
Riječ je o mladim muškarcima, među kojima je bilo i maloljetnika, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani iz četiri masovne grobnice u Sloveniji – Trebče, gdje je pronađeno 10 žrtava, Podstenice/Rugarski klanci s 22 žrtve, Košnica pri Celju s čak 307 žrtava, te Cerklje ob Krki, gdje je pronađena 161 žrtva. Na kostima su utvrđeni brojni tragovi nasilne smrti, među kojima višestruki prijelomi, tragovi udaraca tupim predmetima te prostrijelne i strijelne ozljede.
Komemoracija je održana kod Spomen-crkve Muke Isusove, uoči obilježavanja Europskoga dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Nakon svete mise zadušnice održani su sprovodni obredi uz blagoslov lijesova i molitvu, a u znak pijeteta prema stradalima položeni su vijenci te zapaljene svijeće.
Medved: “Pravo na grob je ljudsko pravo”
Ministar Medved ovom je prigodom podsjetio kako završetak Drugoga svjetskog rata za tisuće hrvatskih vojnika i civila nije značio mir, već početak Križnog puta. Zarobljenici su prolazili kroz Sloveniju i Hrvatsku, a brojna su stratišta postale šume, rudarska okna, rovovi i jame. Naglasio je da su obitelji desetljećima bile prisiljene šutjeti, no da tragovi tih stradanja ponovno izlaze na vidjelo te da se istina nalazi u posmrtnim ostacima.
„Danas prekidamo čekanje koje je trajalo 81 godinu. Pravo na grob je ljudsko pravo, a pravo obitelji i naroda da znaju gdje počivaju njihovi mrtvi civilizacijska je obveza svake uređene države”, poručio je.
Podsjetio je kako je upravo zato Ministarstvo hrvatskih branitelja posljednjih godina sustavno nastavilo istraživanja i pronalazak masovnih i pojedinačnih grobnica. Od 2016. godine provedeno je 635 terenskih izvida, istraženo je 96 lokacija i pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 2300 žrtava. Među istraženim lokacijama su Jazovka, Gračani, Gospić, Brdovec, Tuškanac, Macelj, Senj, Garešnica, Sveta Nedelja, Novi Marof i druge.
Naglasio je da potraga nije ograničena državnim granicama te zahvalio Republici Sloveniji na suradnji koja je omogućila povratak 500 hrvatskih žrtava u domovinu.
„Granica ih je razdvojila od smrti. Macelj ih danas ponovno povezuje. Ubili su ih, a zatim pokušali izbrisati trag da su ikad postojali. Danas svjedočimo da nisu uspjeli, pronašli smo ih i vratili u Hrvatsku”, istaknuo je Medved.
Naglasio je i da se o zločinima totalitarnih režima treba govoriti na temelju činjenica, bez straha i bez umanjivanja bilo kojeg zločina. Posebno se osvrnuo na poratne komunističke likvidacije i potrebu da se o njima govori otvoreno.
„Ne činimo to da bismo ponovno otvarali stare podjele, činimo to zato da bismo zatvorili otvorene rane istinom”, poručio je.
Podsjetio je kako na području Hrvatske i Slovenije još postoje brojne lokacije masovnih grobnica te da će se njihovo istraživanje nastaviti. Istaknuo je i da potraga za 1725 osoba nestalih u Domovinskom ratu ostaje prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja.
Mons. Bogdan: “Kosti nijemo progovaraju, postavljaju pitanja, traže odgovore”
Svetu misu zadušnicu i posljednji ispraćaj predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan, koji je u propovijedi kazao kako suhe kosti naših sunarodnjaka i drugih ljudi polagano i nezaustavljivo „izranjaju iz podzemlja, izlaze na vidjelo, nijemo progovaraju, postavljaju pitanja, traže odgovore”.
Rekao je kako raduje činjenica da i ti ljudi konačno imaju pravo na grob, molitveni spomen i svoje ljudsko dostojanstvo.
„Desetljećima nisu imali groba nad kojim bi netko zastao, zapalio svijeću, izgovorio molitvu. Zatočeni, izmučeni, umoreni bez suda samo zato što su drugačije mislili i željeli, bačeni su u jame i vrtače te skriveni i zatrpani u rovovima kao najopasniji otpad o kojemu nitko ništa ne smije znati”, istaknuo je.
Dodao je kako je jedini totalitarni sustav koji je to ozbiljno pokušao bio ujedno i najambiciozniji i najkrvaviji.
„Marksizam, lenjinizam. Kad vlast uspije terorom spriječiti svaku raspravu, zavarava se da je uspio potisnuti pojedinačna sjećanja kojima je ipak najmanja mogućnost dovoljna da oblikuje kolektivnu svijest”, istaknuo je, dodavši kako se duhovi prošlosti na kraju ipak dovuku iz špilja, jama i rovova da se s njima suoči sadašnjica.
„Današnjim ukopom ovim pokojnicima vraćamo ono što im pripada. Više nisu skrivene i zaboravljene kosti, nego pokojni ljudi, osobe za koje se moli na konkretnom mjestu i kojima se iskazuje pijetet”, poručio je monsinjor Bogdan.
Tim je činom Republika Hrvatska odala počast žrtvama i osigurala im dostojan pokop na hrvatskom tlu, nastavljajući rad na pronalasku, ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka hrvatskih žrtava stradalih tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća. Nakon današnjeg ukopa Macelj je mjesto počinka 1747 žrtava i trajno svjedočanstvo jednog od najtežih razdoblja hrvatske povijesti.
Penava: “Nastavljamo otkrivati istinu”
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Vladinog povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina nakon Drugoga svjetskog rata Ivan Penava u subotu je na komemoraciji u Donjem Maclju poručio da će se nastaviti sustavno istraživati sudbine žrtava i otkrivati istina. Istaknuo je kako je riječ o važnom koraku u nastojanju da se pronađu i dostojno pokopaju žrtve poraća, “nakon što su komunističke postrojbe vođene i po nalogu Josipa Broza Tita vršile masakr”, a posebno je zahvalio na suradnji koja je omogućila da posmrtni ostaci 500 ljudi budu preuzeti iz Slovenije i vraćeni na hrvatski teritorij.
„Ovdje danas na ovom mjestu u posebno emotivnom trenutku je 500 ljudi, nečijih sinova, muževa, očeva koji su skončali, nažalost, uglavnom bez odjeće, ruku vezanih žicom, ubijeni tupim predmetima, hladnim oružjem, prostrijelim ranama, čistim likvidacijama, nakon toga bačeni u jame po Sloveniji“, rekao je Penava.
Govoreći o okolnostima stradanja, Penava je naglasio da se slične masovne grobnice nalaze na brojnim lokacijama u Hrvatskoj i Sloveniji te da pred državom i društvom još uvijek stoji velik posao. Dodao je kako su žrtve u Maclju konačno dobile dostojanstven ukop, ispraćene hrvatskom šahovnicom, križem i hrvatskim pleterom.
„To su nekakvi simboli koji nas vežu i s kojima smo ove ljude ispratili na vječni počinak, isti simboli zbog kojih su vjerojatno bili osuđeni na smrti i na kraju likvidirani“, kazao je.
Suradnja s Crkvom, znanošću i drugim državama
Penava je poručio da će se nastaviti istraživati sudbine ljudi koji su ubijeni nakon Drugoga svjetskog rata te da se zločini svih totalitarnih režima moraju jednako osuđivati. Naglasio je da zločin jednog režima ne može biti opravdanje ili umanjenje zločina drugoga.
Odgovarajući na pitanje o daljnjim aktivnostima države na pronalasku žrtava, Penava je rekao da se u tom procesu surađuje s udrugama, pojedincima, Crkvom, znanstvenim institucijama i drugim državama.
„Dokumenti su netom pred dolazak demokracije mahom prikrivani, uništavani, prisvajani. I sada je na nama slagati poput mozaika zapravo ono što se dogodilo. Ne na pojedincu, ne na jednoj ustanovi, znači svima nama kao društvu“, rekao je Penava.
Iako je riječ o dugotrajnom i zahtjevnom procesu, Penava smatra da današnji ukop pokazuje kako se sustavnim radom mogu ostvariti konkretni rezultati.
