U organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, centra Europe Direct Osijek i Javne ustanove Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije, danas je u Arheološkom muzeju u Osijeku održan Okrugli stol „Nacionalni plan oporavka i otpornosti: prilike za Osječko-baranjsku županiju“.
Kako je uvodno kazao ravnatelj JU ŽRA Osječko-baranjske županije, Denis Ćosić, cilj događanja je bio pojasniti svrhu i mehanizam NPOO-a te kroz primjere dobre prakse iz javnog i privatnog sektora naglasiti mogućnosti za razvoj županija i gradova. Među primjerima dobre prakse navedeni su projekti izgradnje i dogradnje pet dječjih vrtića Grada Osijeka, projekt uvođenja energetske učinkovitosti i korištenja OIE u tvornici industrijskih vreća Carta d.o.o. Osijek, a za zainteresirane sudionike organiziran je i posjet novoizgrađenom Regionalnom distribucijskom centru Osječko-baranjske županije za voće i povrće.
Na Okruglom stolu – kojim je moderirala Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj – govorili su ravnatelj JU ŽRA Osječko-baranjske županije Denis Ćosić, zamjenik gradonačelnika Grada Osijeka Dragan Vulin, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, voditeljica medija u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović, Toma Šutić, član Kabineta potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za financije i fondove EU Grada Osijeka Damir Bajsić te predsjednica Uprave Carta d.o.o. Branka Hitner.
Hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti uključuje širok raspon mjera ulaganja i reformi u šest tematskih komponenti, u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), ključnog mehanizma instrumenta NextGenerationEU. Plan će se poduprijeti bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,5 milijardi eura.
Do sada je Hrvatskoj isplaćeno 818 milijuna eura bespovratnih sredstava kao pretfinanciranje unutar NPOO-a u rujnu 2021. godine, uz prvu isplatu po zahtjevu za plaćanje u vrijednosti od 700 milijuna eura u lipnju 2022. godine. Među ostvarenim rezultatima za prvo plaćanje bile su reforme i ulaganja u području zdravstva, socijalne politike, obrazovanja odraslih, javne uprave, borbe protiv korupcije, fiskalne politike, revizije i kontrole, borbe protiv pranja novca, energetike, prometa, gospodarenja vodama i otpadom te energetske učinkovitosti zgrada. Europska komisija u studenome 2022. godine potvrdila je i pozitivnu preliminarnu ocjenu drugog hrvatskog zahtjeva za plaćanjem 700 milijuna eura bespovratnih sredstava.
