O prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta govorila je Vesna Vučemilović, koja je poručila kako makroekonomski okvir na kojem se zasniva ovaj proračun planira rast BDP-a od pet posto, a te stope rasta nismo imali još od vremena Ive Sanadera te da svi znamo kako je to završilo.
Aktualni predsjednik Vlade RH ljuti se kada kažemo da Hrvatska raste sporije od drugih tranzicijskih zemalja, a kada padamo onda je to duplo više. U trećem kvartalu Poljska je zabilježila pad od 1,6 posto kao i Litva, a prosjek EU je 4,3 posto. Hrvatska neće biti u tim brojkama. Brojke su egzaktne, brojke ne lažu i ne obmanjuju, sviđalo se to nekom ili ne. Kada smo ušli u proces tranzicije mi smo bili drugo gospodarstvo po snazi među tranzicijskim zemljama, a gdje smo danas? Na začelju s Bugarskom“, istaknula je Vučemilović.
Nerealan proračun
“Glavna okosnica našeg BDP-a je i dalje osobna potrošnja. Nema ovdje u ovom proračunu u najavi vertikalnih mjera, industrijskih politika, regionalnih politika kojima bi se struktura našeg gospodarstva pokrenula u smjeru reindustrijalizacije, ponovnog pokretanja proizvodnje. Realno gledano, ako sagledamo sve što sam do sada rekla, ovaj proračun je nerealan“, smatra Vučemilović.
Dodala je kako je Vlada svjesna toga pa je citirala ministra Marića: “Bitno je napomenuti da makroekonomske projekcije u velikoj mjeri ovise o razvoju Covid-19 situacije, obzirom na pogoršanje situacije uspoređujući s razdobljem kada su iste napravljene postoji značajan rizik od ostvarivanja baznog scenarija što bi se negativno odrazilo na prihode državnog proračuna te potencijalno stvorilo potrebu za dodatnim mjerama prema gospodarstvu u odnosu na planirano“.
Dodala je kako teško možemo očekivati da ćemo se iduće godine vratiti i u izvozu i svim ostalim elementima ovog proračuna na prihodovnoj strani, ovako kako je navedeno.
Veliki dio Hrvatske još uvijek je bez vode i kanalizacije
“U proračunu za iduću godinu su pomoći iz inozemstva, a to su u najvećem dijelu sredstva iz fondova EU, nešto više od ukupnih doprinosa za mirovinsko osiguranje. Iznose 24,7 milijardi kuna i to je iznos koji nam treba stići iz EU. Možda ne bi bilo loše da nam je tu i ministrica Tramišak jer o njezinom ministarstvu i o povlačenju tih sredstava dobrim dijelom ovisi proračun za iduću godinu“, poručila je Vučemilović.
Osvrnula se i na prihode od poreza na dobit koji u ovom proračunu rastu 25 posto, a prošli tjedan smo imali prilike čuti kako će novim zakonom jedan veliki dio poduzetnika kroz peti krug porezne reforme imati umanjenje, stoga nije jasno na čemu se ovo povećanje temelji. Što se tiče doprinosa za mirovinsko osiguranje i ono je u rastu u odnosu na ovu godinu i to 16 posto. Komentirala je i opskrbu vodom kao stavku koja bilježi jedan izuzetno značajan rast iduće godine od 78 posto, pa onda 67 posto u 2022. pa 29 posto 2023. kada ta sredstva iznose 3,6 milijardi kuna.
“Ako je suditi po ovim brojkama onda je velik dio Hrvatske još uvijek bez vode i kanalizacije“, prokomentirala je.
Hrvatska se pretvara u koloniju ovisnu o sredstvima EU
Vučemilović je nastavila navoditi nelogičnosti pa je tako Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina proračun povećan za 54 posto i sada iznosi 108 milijuna kuna dok je za Hrvate izvan RH predviđeno 83 milijuna kuna s tendencijom smanjivanja sredstava u narednim godinama.
“Za državu koja ima tako brojnu dijasporu za nas u Domovinskom pokretu je to neprihvatljivo“, smatra Vučemilović.
Potom je komentirala sredstva za nacionalne parkove i parkove prirode gdje nisu uzeli u obzir novi park prirode Dinara što znači da sredstva za taj park prirode nisu predviđena ili neće biti dostatna; tu su i sredstva za ured bivše predsjednice koja se, tvrdi Vučemilović izjasnila kako joj taj ured ne treba.
“Navodno je to za nekakve projekte koje je ona započela, bilo bi lijepo vidjeti i kakva je korist od tih projekata“, komentirala je te nastavila s novim porezom na nepovratnu plastiku.
“Tu je predviđeno 121 milijun kuna. Kalkulira se s iznosom od 800 eura po toni. Država poput Hrvatske koja reciklira samo 20 posto plastike teško da ima tek 20.000 tona takve plastike. Malo sam gledala te sam našla podatak tadašnjeg ministarstva energetike i zaštite okoliša iz 2015. – udio plastike je 2015. u nerazvrstanom komunalnom otpadu bio 23 posto ili 300.000 tona. Pa sad pomnožite 800 eura to je značajno veći iznos od ovih 121 milijun kuna. Znači, tko zna koliko još ima takvih stavki koje bi mogle značajno utjecati na rashodovnu stranu proračuna“, zabrinula se Vučemilović.
Sredstva za plan za oporavak i otpornost
Vučemilović se osvrnula na sredstva iz Plana za oporavak i otpornost, poručivši kako ta sredstva treba usmjeriti u projekte s najvećim reformskim potencijalom i doprinosom na rast BDP-a.
“Ako ta sredstva završe opet, a ima naznaka da hoće, u projektima javnog sektora još više će ojačati uloga države u gospodarstvu, koja je i sada prevelika. Brojne korupcijske afere ukazuju kontinuirano koliko je to štetno ne samo za gospodarstvo već i društvo u cjelini. Tako oblikovani investicijski planovi bi mogli dodatno pogoršati ionako nekonkurentnu ekonomsku strukturu zemlje i negativno se odraziti na dugoročnu fiskalnu održivost“, smatra Vučemilović.
“Na kraju, samo ću reći da, na žalost, više smo očekivali od ovog proračuna. On je rađen u ovim okolnostima koje imaju jednu veliku dozu neizvjesnosti, ali ipak smatrali smo da je ovo prilika pokrenuti određene razvojne cikluse tako da Domovinski pokret neće podržati ovaj proračun jer ovaj proračun osigurava stabilnost, ali stabilnost na začelju EU. Hrvatska se polako, ali sigurno pretvara u koloniju ovisnu o sredstvima EU, turistički resort za građane te iste EU i bazen kvalificirane radne snage za razvijene članice“, zaključila je Vučemilović.
