Učenici koji se u rujnu ove godine upišu u prvi ili peti razred osnovne škole u kojoj se nastava održava na mađarskom jeziku, odnosno u prvi razred srednje škole u Prosvjetno-kulturnome centru Mađara u Osijeku, dobiti će poticaj u iznosu od 20 tisuća kuna. Radi li se o mađarskoj politici “transsuverenog nacionalizma”?
Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj, koji u Osijeku djeluje od 1999. godine, namijenjen je pripadnicima mađarske nacionalne manjine iz cijele Hrvatske. Temeljna zadaća ove ustanove je obrazovanje na mađarskom jeziku, te njegovanje tradicija i kulture Mađara u RH.
U sklopu Prosvjetno-kulturnog centra djeluju dječji vrtić, osnovna škola i nekoliko srednjih škola, te je to jedina takva ustanova u Hrvatskoj.
Govore mađarski u obitelji, školi, pa gotovo da i ne govore hrvatski jezik
Nastava se odvija na mađarskom jeziku, pa iako u školi ističu kako će usvajanje mađarskog jezika biti korisno pri zapošljavanju, činjenica je da učenici već dolaze iz sredina u kojima se govori mađarski jezik, te gotovo da i ne govore hrvatski ili ga govore slabije. Osim toga, prema neslužbenim informacijama većina njih, nakon završenog školovanja, odlazi u susjednu Mađarsku na studij ili neko radno mjesto.
Mađarska stranka DZMH omogućila povećanje poticaja s 5 tisuća na 20 tisuća
Demokratska zajednica Mađara Hrvatske nebrojeno je puta potvrdila da brigu o obrazovanju na mađarskome jeziku smatra svojom dužnošću, pa su prethodnih godina poticaj od 5000 kuna, dobijali učenici koji su upisali prvi i peti razred osnovne škole, te oni koji su se upisali u srednju školu.
Međutim, od rujna ove godine učenici koji se upišu u osnovne škole Korog, Lug i Zmajevac, te Mađarski centar u Osijeku dobiti će poticaj od 20 000 kuna, koji je osiguran preko natječaja, a zahvaljujući DZMH-u i saborskomu zastupniku Róbertu Jankovicsu, donosi SiB.
Riječ je o osnovnim školama u baranjskim selima koja naseljavaju mađarski manjinci, koji su ustvari u tim područjima većina.
Veze i sa mađarskom desničarskom strankom Jobbik
DZMH, čiji je izvršni predsjednik Robert Jankovics izabran u Hrvatski sabor, koalicijski partner vladajuće stranke, uživa financijsku potporu kako Hrvatske tako i Mađarske, pa su se tako u obilasku mađarskih sela našli i predstavnici mađarske desničarske stranke Jobbik, a skandal je nastao kada je DZMH u prostorijama Prosvjetnog- kulturnog centra ugostio parlamentarca ekstremističkog Jobbika Istvána Szávaya s dvojicom suradnika. On se raspitivao o načinima pomoći DZMH-u, udruzi čiji se članovi kandidiraju na manjinskim, lokalnim i općim izborima u Hrvatskoj 2011. godine.
Izbor Roberta Jankovicsa u Hrvatski sabor 2016. također je popratio skandal jer je otkriveno da su baranjski Hrvati, Romi i Srbi za 200-tinjak kuna pristali izjasniti se kao pripadnici mađarske nacionalne manjine, da bi mogli na manjinskoj listi glasovati za Jankovicsa.
Orbanov žal za Hrvatskom kao dijelom Mađarske
Premda se zbivanja u Slavoniji i Baranji čine tek sporadičnim aferama unutar Hrvatske, u biti se ne radi o nimalo benignim slučajevima već o nečemu što se može pokazati krucijalnim za Mađarsku.
Naime, mađarski premijer Viktor Orbán u prosincu prošle godine, u Osijeku je izjavio kako su “prije 80, 90, 100 godina Slavonija, te Baranja u Mađarskoj bili najbogatiji krajevi naše države. Ljudi su vam zavidjeli na tome. Ne samo zbog vaše kulture, nego i zbog visine životnog standarda”. Ta je izjava izazvala slabe reakcije na hrvatskoj političkoj sceni, iako je upitno nose li njegove riječi žal za vremenima kada je Hrvatska bila dio Mađarske.
Ne zahtjevaju promjenu granica ali vode politiku transsuverenog nacionalizma
Poznato je da u svom uredu u Budimpešti, Orbán ima golemu karta tzv. predtrianonske Mađarske, na kojoj su ucrtana i mnoga područja mađarskih susjeda – Slovaka, Rumunja, Srba, Slovenaca i Hrvata.
“I nakon stotinu godina mnoge u Mađarskoj muči Trianonski ugovor koji je rezultirao smanjenjem teritorija tadašnje države. Danas mađarske vlasti ne zahtijevaju promjenu državnih granica, ali etničke Mađare u inozemstvu povezuju s matičnom državom na druge načine“, izjavio je za medije Davor Boban, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Kako je nadodao, ta se mađarska politika u stručnoj literaturi naziva “transsuvereni nacionalizam.
