Nakon okončanja nastave iz vinogradarstva i vinarstva, koja je trajala od ožujka 2019. do veljače ove godine, uručeni su certifikati Kazukiju Hashimotu i Tomoyi Sadamotu, dvojici prvih studenata iz Japana na požeškom Veleučilištu.
Obrazovanje uz praksu Kazukija i Tomoye u Požegi rezultat je suradnje s Nagasaki Croatia Friendship Association i gđom Jelenom Yamasaki, Hrvaticom koja već dugi niz godina živi u Japanu.
Prema posljednjim izvještajima Agencije za znanost i visoko obrazovanje Veleučilište u Požegi među najboljim je hrvatskim veleučilištima, donosi Glas Slavonije.
U prilog tome govori i razvijena međunarodna suradnja kao standard kvalitete i mogućnosti razmjene studenta i nastavnika koje se realiziraju s više od 40 partnerskih institucija na pet kontinenata.
Uz Japance, otvoreni i za studente iz drugih dijelova svijeta
“Mi nećemo na ovome stati, Veleučilište će i dalje surađivati s institucijama iz Japana, gdje ćemo s pomoću ovog projekta i ovog iskustva prijaviti jedan Erasmus projekt iduće godine te na taj način pokušati neke buduće studente dovesti u Požegu“, najavio je prodekan za razvoj VUP-a doc. dr. sc. Berislav Andrlić.
Zadovoljstvo pohađanjem studija na Veleučilištu u Požegi, izrazili su i japanski studenti, koji su se prisjetili kako su došli uplašeni, samo sa poznavanjem engleskog jezika.
“Nisam znao hoće li to biti dovoljno za praćenje nastave o vinogradima i vinu. Ali sada ponosno mogu reći da sam stekao vrijedna znanja i nadasve lijepa iskustva. Hvala svima koji su nas naučili toliko puno, Hrvatska će mi ostati u nezaboravnoj uspomeni, rado ću se opet vratiti i radujem se ponovnom susretu”, izjavio je Sadamoto.
Nadu da im je kao studentima, požeško Veleučilište pružilo dovoljnu količinu znanja te da će nakon povratka u svoju zemlju uspjeti realizirati ono što su u Hrvatskoj naučili, izrazila je i prodekanica za nastavu Brankica Svitlica.
Proizvodnja hrvatskih vina na japanskom tlu
U Japanu, koji je pretežito brdovita država, a prostire se na više od 3000 otoka, jedino je na dva najveća otoka Honshū i Hokkaidō, vinogradarstvo i vinarstvo značajnije razvijeno. Taj razvoj uzgoja europske vinove loze i suvremenog načina vinifikacije i podrumarstva, započeo je krajem 20. stoljeća, a do tada su se uzgajali hibridni proizvođači. No, želja je Japana, uz uvoz hrvatskih vina, uzgojiti i vinovu lozu naših krajeva, pa je iz Hrvatske prije dvije godine, poslano 100 sadnica pet autohtonih vinskih sorti.
Stoga pred proizvodnjom hrvatskih vina na japanskom tlu, uz znanje koje su stekli japanski studenti na hrvatskom veleučilištu, stoji svjetla budućnost.
