Osječko-baranjski župan Ivan Anušić sve se ozbiljnije penje i na nacionalnu političku scenu. Javnost ga je upoznala kao načelnika jedne od najuspješnijih općina u Hrvatskoj koja godinama provodi EU projekte, a sada su pred njim novi izazovi. Između ostalog i unutarstranački na kojima je kandidat za potpredsjednika stranke.
U 12 godina, koliko je Ivan Anušić bio na čelu Općine Antunovac, nadomak Osijeka, to je mjesto doživjelo potpunu transformaciju i postalo jedno od “poželjnijih mjesta za život” u istočnoj Hrvatskoj. Uz rapidan rast malog općinskog proračuna koji se povećao i do desetak puta, Anušić je izgradio uspješnu gospodarsku zonu, kompletnu komunalnu infrastrukturu, novi vrtić, te započeo projekt najvećeg poduzetničkog inkubatora na istoku Hrvatske.
To je bilo dovoljno da mu na prošlim lokalnim izborima građani Osječko-baranjske županije daju povjerenje da vodi i županiju. Prošle se godine okušao i kao šef stožera Kolinde Grabar-Kitarović, a sada je kandidat za potpredsjednika HDZ-a na unutarstranačkim izborima. Anušić je maloljetni branitelj koji je prošao gotovo sva ratišta u Hrvatskoj i BiH, bivši sportaš, danas župan i otac četvero djece.
Često ističete kako ste se politikom počeli baviti iz protesta. Što je točno bio okidač Vaše kandidirature za načelnika općine i kasnije za župana?
Nikada nisam bio od onih koji sjede, kritiziraju i čekaju da se stvari same riješe. Nisam ni sa sedamnaest godina razmišljao hoću li uzeti pušku u ruke ili ne, a jednako tako nisam razmišljao ni 2005. hoću li preuzeti odgovornost za vođenje svoje Općine ili ne. U to sam vrijeme bio u mirovini, no nisam mogao gledati kako se stvari ne mijenjaju i kako Antunovac stagnira. Kandidirao sam se i pobijedio. Okupio sam tim mladih i vrijednih ljudi koji su zajedno sa mnom krenuli Antunovac mijenjati na bolje. Prvo smo koristili pretpristupne fondove, nakon ulaska u EU i europske fondove i danas je Antunovac jedina općina na istoku Hrvatske koja spada u kategoriju razvijenih.
Doseljavaju se mladi ljudi, uvijek se traži nekretnina ili mjesto više u vrtiću, gospodarska zona je gotovo u potpunosti puna. Antunovac i danas u istom razvojnom smjeru vode drugi mladi ljudi, a ja sam se 2017. godine kandidirao za župana Osječko-baranjske županije. Motiv je bio isti, razvoj županije koji nije išao onim intenzitetom kojim sam smatrao da treba.
Pokrenuli ste niz jedinstvenih projekata poput školskog obroka za sve i sufinanciranja stambenih kredita s ciljem oporavka gospodarske i demografske slike Slavonije i Baranje.
Osječko-baranjska županija nije na vrhu po iseljavanju kako se često prezentiralo javnosti, nego negdje u sredini, a posljednjih godina bilježimo povratak naših ljudi. Nastojimo osigurati bolje uvjete za život, prvenstveno gospodarsku sigurnost jer je to temelj za ostanak ljudi u Slavoniji, pa i cijeloj Hrvatskoj. Našim projektom “Školski obrok za sve” ostvarujemo više ciljeva. Osim besplatne prehrane gdje je prvenstveno ideja bila djeci ponuditi zdrav obrok sa slavonskih i baranjskih polja, uspjeli smo podići razinu domaće proizvodnje. Naime, 19 milijuna kuna koliko godišnje stoji projekt, direktno vraćamo našim proizvođačima, a istovremeno djeci osiguravamo nutritivno kvalitetan obrok u školi. Subvencioniramo i kamate na stambene kredite, te u suradnji s HBOR-om nudimo poduzetnicima kredite bez kamata.
Najavili ste još nekoliko projekata: novi KBC, Gospodarski centar, regionalni distributivni centar za voće i povrće.
Riječ je o projektima koji se godinama najavljuju, no mi smo ih krenuli i realizirati. Za novi KBC Osijek, Vlada je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem osigurala 35 milijuna kuna za projektnu dokumentaciju, Gospodarski centar je u fazi projektiranja, a za regionalni distributivni centar već imamo i građevinsku dozvolu. Riječ je o kapitalnim infrastrukturnim projektima koji su potrebni cijelom istoku Hrvatske. Uz to provodimo i brojne projekte energetske obnove i u ovom trenutku u svakom gradu i općini na području županije imamo barem jedno gradilište.
Tražili ste od Vlade RH izmjenu, odnosno nadopunu Projekta Slavonija, Baranja i Srijem? Što nedostaje?
Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je izvrstan projekt, no nakon gotovo tri godine uviđam i određene manjkavosti. Iako je to proces ogromnog ulaganja europskog novca u infrastrukturu, konkretni rezultati ne dolaze dovoljno brzo. On mora biti snažniji, brži i konkretniji.
Župan sam već više od dvije godine i mogu iz prve ruke reći što i kako treba istoku Hrvatske. Moj je prijedlog izmjena zakonskih regulativa za sva nerazvijena i slabije razvijena područja. Osim na istok Hrvatske, novi bi se zakonski okvir odnosio i na Dalmatinsku Zagoru, Liku, Banovinu i sva ona područja koja prošlim Vladama nisu bila u fokusu. Do sada su ulaganja uglavnom bazirana na Zagreb i obalu, pri tome se od Zagreba stvorio politički, gospodarski i svaki drugi div, kojeg radnom snagom i drugim resursima upravo pune Slavonija, Baranja i ostali krajevi Hrvatske s nižom stopom ekonomskog razvoja.
Kakva je reakcija predsjednika Vlade na to, s obzirom da ste i u istom timu na unutarstranačkim izborima?
Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem je i do sada pokazala da brine za istok Hrvatske, a podržali su niz naših ideja i inicijativa, poput izgradnje novog KBC-a, zatim su vratili projekt Koridora 5C koji je bivša SDP-ova Vlada preprojektirala na brzu cestu. Izmijenili su NUTS2 regije čime je ispravljena još jedna nepravda SDP-ove Vlade, koja je u istu statističku regiju stavila istok Hrvatske i Zagreb, kako bi Zagrebu umjetno smanjila indeks razvijenosti da mogu povlačiti više sredstava iz Europskih fondova, a nama umjetno podigla indeks razvijenosti zbog kojeg nismo mogli aplicirati na brojne mjere EU ili nam je smanjeno sufinanciranje projekata europskim novcem.
Nova raspodjela NUTS2 regija je puno pravednija, a za ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske nedostaju još određeni oblici rasterećenja nerazvijenih područja kako bi bili atraktivniji za gospodarska ulaganja. Jednako kako je Vlada RH do sada uvažavala naše prijedloge za kvalitetniji razvoj istoka Hrvatske, tako će prihvatiti i prijedlog za nadogradnju Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.
Pred HDZ-om su unutarstranački izbori. Prilično ste se visoko popeli na stranačkoj ljestvici. Zašto mislite da je vaš tim najbolja opcija za HDZ?
HDZ je bio i ostat će najsnažnija politička platforma u Hrvatskoj, a osnovna načela na kojima se stranka temelji su bliska mom svjetonazoru. Ako smo mi pošteni, ako guramo svoje najbolje ljude, ako se umjesto podjelama i završenim ratovima bavimo dostojanstvom branitelja, gospodarstvom, porezima, EU fondovima, ravnomjernim razvojem, podizanjem standarda onda je i Hrvatskoj dobro. Vjerujem da naši članovi znaju kako u ove stranačke izbore idemo kao tim koji se dokazao i koji može HDZ povesti do nove pobjede na parlamentarnim izborima.
Nakon 15. ožujka okupiti ćemo se oko našeg programa kako bi još snažnije gradili Hrvatsku kao uspješnu i razvijenu članicu Europske unije, zemlju kvalitetnih uvjeta života, te zadovoljnih i ponosnih ljudi. Ovi su izbori više od stranačkih, jer o HDZ-u uvelike ovisi kakva će Hrvatska biti u budućnosti i u kojoj će se mjeri ispuniti očekivanja hrvatskog naroda. Našom politikom učvršćujemo HDZ ondje gdje ga je postavio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, kao stožernu stranku desnog centra. To je pozicija iz koje se može napraviti najviše za hrvatski narod i Hrvatsku.
Često ste u svojim medijskim nastupima poručivali kako u ovoj kampanji treba „stati na loptu“ i kako se ne može unutarstranačka kampanja graditi na žrtvi Vukovara.
Vukovar mora ostati neokaljana univerzalna vrijednost Domovinskog rata. Vukovar su branili dragovoljci iz cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine i kao takav ne smije biti predmet ni jedne političke rasprave, a pogotovo političkih kampanja. Mnoge smo naše vrijednosti iz Domovinskog rata lošim politikama marginalizirali, to se ne smije dogoditi s Vukovarom.
Ova je Vlada donijela Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta, a postoji i poseban fond za projekte grada Vukovara koji ni jedan drugi grad nema. Kao hrvatski branitelj, koji je sa 17 godina išao braniti domovinu, ne mogu razumjeti da se netko danas usudi vukovarsku žrtvu koristiti kao predmet političkih podjela i kalkulacija.
Spomenuli ste kako ste sa 17 godina uzeli pušku u ruku i išli braniti Hrvatsku. Kako danas gledate na domoljublje?
Sa sedamnaest godina sam postao branitelj, unatoč protivljenju roditelja i braće.
U Hrvatskoj vojsci proveo sam jedanaest godina. Prošao sam brojna ratišta u Dubrovniku, Mostaru, na Maslenici, Velebitu. Bio sam u akciji Bljesak, a nikada nisam prežalio što nisam sudjelovao u akciji Oluja, jer sam desetak dana ranije promijenio postrojbu i ostao čuvati položaje u Istočnoj Slavoniji.
Danas se domoljublje pokazuje na drugačiji način. Nastojim svoje domoljublje pokazati kroz projekte koje realiziramo u županiji, domoljublje je danas razvoj gospodarstva, osiguravanje radnih mjesta i boljih uvjeta za život. Danas nam ne treba puška da branimo svoje nacionalne interese, već nam trebaju vrijedni i pošteni ljudi koji znaju kako Hrvatsku učiniti boljim mjestom za život.
