Prema podaci Državnog zavoda za statistiku, na brak se u zadnjih deset godina odlučuje sve manje parova. U 2009. godini u Hrvatskoj su sklopljena 22.382 braka, dok ih je 2018. sklopljeno 19.921.
Današnji dan Svetog Valentina, za neke parove bit će najromantičniji jer će, na dan kada se veliča ljubav, stupiti u brak.
Upravo slavlje Valentina kao sveca i zaštitnika zaljubljenih dolazi iz vremena kada se nekadašnji životni ritam određivao prema crkvenim blagdanima i kada je Crkva od vjernika tražila, da vjenčanja ne slave u vrijeme velikih blagdana Božića i Uskrsa, jer su oni zasebna slavlja cijele zajednice. Zahtjevalo se i da se ne priređuju bučne svadbe u liturgijski posebnim vremenima adventa i korizme. Po tome, upravo je datum 14. veljače padao poslije božićnih blagdana, a neposredno prije početka korizme i bio najidealniji za proslave ljubavi.
Moderno doba donijelo je drastične promjene. Dan zaljubljenih slave gotovo svi, od djece do odraslih koji raznim poklončićima, cvijećem ili izlaskom na večeru, žele razveseliti partnera. U raznim dijelovima svijeta, obilježava se na različiti načine, pa Francuzi obnavljaju zavjete u Saint-Valentinu, dok u Japanu žene daruju muškarce, a slobodne djevojke poklone daruju i simpatijama.
Sve je manje onih koji se odlučuju za brak
No, kako je dan zaljubljenih tijekom vremena, doživio svoje transformacije, tako se promijena odrazila i na onu slijedeća životnu odluku- sklapanja braka.
Pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili su siječanj, veljača i prosinac. U osamdesetima, te je mjesece zamijenio travanj, da bi se zadnjih petnaestak godina, najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen, odnosno tijekom rujna i listopada.
No, kalendarski dio godine nije najveći problem kod sklapanja braka, već činjenica da se u posljednjih deset godina sve manje parova odlučuje za brak. Prema podacima iz Državnog zavoda za statistiku, 2009. godine u Hrvatskoj su sklopljena 22.382 braka, dok ih je 2018. sklopljeno 19.921. Najmanje brakova, u prethodnom desetljeću, sklopljeno je 2013. godine, točnije 19.169 brakova.
U porastu građanski brakovi
Broj sklopljenih brakova varira od županije do županije. Najveća stopa sklopljenih brakova u 2018. bila je u Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj županiji županija, 6,1 na tisuću stanovnika, a odmah iza je Vukovarsko-srijemska županija, dok se najmanja stopa od 3,8, bilježi u Istarskoj županiji.
S godinama se mijenjao i način sklapanja braka. Dok je građanskih brakova u 2009. godini bilo 36,5 posto, u 2018. je taj udio porastao na 49,9 posto. U toj godini, vjerskih brakova je bilo 50,1 posto.
Prema podacima Ministarstva uprave, u Hrvatskoj je 2018. sklopljeno i 55 životnih partnerstava, od kojih čak 35, u Zagrebu.
Nevjeste i ženici sve starije životne dobi
Tijekom vremena mijenjala se i dob vjenčanih. U bračnu zajednicu ulazilo se u ranim dvadesetima. U 60-tih godina, prosječna dob nevjeste bila je 22,6, a ženika 25,8 godina.
Njihova dob se postepeno povećavala, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik 30,1 godinu.
Trend sve kasnijeg stupanja u brak i dalje je bio u porastu, pa su 2018. godine, žene u prosjeku imale 28,7 godina, a muškarci 31,3 godine.
Gdje je nestala ljubav?
Unatoč raznim promjenama, jedna je stavka ostala konstantna, a to je da su muškarci i dalje stariji pri stupanju u brak, u prosjeku oko tri godine od svojih odabranica.
Što se “crnih statistika” tiče, u 2009. godini zabilježeno je 5076 razvoda.Rast broja razvoda zabilježen je tijekom svih slijedećih godina, a vrhunac je dosegnut u 2016. kada je zabilježeno 7036 razvoda. Nakon toga, godišnji broj razvoda počeo se smanjivati, pa je u 2018. zabilježeno 6125 razvedenih bračnih parova.
Brakovi koji su okončani u 2018. godini, u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima.
