Hrvatski zdravstveni sustav do lipnja 2025. godine izgubit će zbog umirovljenja i iseljavanja gotovo 2700 liječnika. Hrvatskoj trenutno nedostaje 204 obiteljskih liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Digitalni atlas hrvatskog liječništva, danas je predstavljen javnosti, a riječ je o interaktivnoj bazi podataka, koja prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i aktualne podatke o liječništvu, te je najopsežnija i najkompleksnija takva baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj.
Godišnje oko 500 novih liječnika
U hrvatskom zdravstvu trenutno radi 15.294 liječnika, od čega 14.094 u javnom zdravstvu. HLK drži da će u mirovinu do lipnja 2025. otići 15 posto (2255) liječnika, te procjenjuje da će u isto vrijeme iseliti oko 420 liječnika.
Na temelju Digitalnog atlasa procjenjuje se i broj ulaska novih liječnika u sustav – od 2015. prosječno je godišnje ulazilo 488 novih liječnika, a ako se takav trend nastavi do sredine 2025. očekuje se ulazak nešto više od 2400 novih liječnika.
“Zbog duljine trajanja školovanja i specijalističkog usavršavanja u zdravstvu je kadrovske potrebe nužno planirati za razdoblje od 10 do 15 godina, pa će Atlas postati temelj za učinkovito planiranje ljudskih resursa”, istaknuo je predsjednik HLK-a Krešimir Luetić.
Produljenje životnog vijeka povećava i broj liječnika
Rast broja liječnika kontinuiran je u Europi i Hrvatskoj već desetljećima, prije svega zbog produljenja životnog vijeka i sve većeg broja građana starijih od 65 godina.
Lani je Hrvatska imala više od 800.000 stanovnika starijih od 65 godina, a procjene su da će ih 2030. godine biti skoro milijun, naglašava HLK.
U Hrvatskoj nisu provedene reforme bolničkog sustava
Drugi razlog za povećanje broja liječnika je sve veća složenost i opseg zdravstvenih usluga i postupaka a, pored toga, u Hrvatskoj nisu provedene reforme bolničkog sustava, primarne zdravstvene zaštite i hitne medicinske pomoći.
Od ulaska u EU Hrvatsku je ukupno napustilo 874 liječnika, a nakon nešto jačeg vala u prve dvije godine trend odlazaka se stabilizirao na prosječno 125 godišnje.
Eksponencijalni rast odlaska mladih liječnika
Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast odlazaka najmlađih liječnika, odmah nakon diplome – otišlo je najviše specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, a zatim slijede psihijatri, ginekolozi, radiolozi, internisti…
Hrvatskoj trenutno nedostaje 204 obiteljskih liječnika, 75 pedijatara i 103 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ).
Upitan opstanak obiteljskih liječnika
Imajući u vidu da su obiteljski liječnici prosječno 4 do 6 godina stariji od bolničkih liječnika, a interes za specijalizaciju obiteljske medicine nije velik, postavlja se pitanje kadrovske održivosti takvog sustava, upozorava HLK.
Poseban problem PZZ-a su velike oscilacije u broju pacijenata po liječniku – obiteljski liječnik prosječno ima 1643 pacijenta, ginekolog 6643 pacijentica, a pedijatar 1416 djece.
Samo sat vremena za svakog pacijenta godišnje
Uzevši u obzir godišnji broj radnih sati može se zaključiti da obiteljski liječnik ima prosječno tek jedan sat za svakog pacijenta godišnje, ginekologa samo 15 minuta za svaku pacijenticu, a pedijatar za svako dijete tek sat i 15 minuta, upozorava voditelj projekta Digitalnog atlasa Ivan Raguž.
Preopterećenost PZZ-a povećava pritisak na bolnice koji se prelijeva na bolničke specijaliste, a oni su jedina kategorija koja u zadnje tri godine bilježi negativan trend, što dodatno otežava situaciju, naglašava Raguž.
