Ministarstvo poljoprivrede spremno je “odriješiti kesu” i kroz razne oblike potpora, ove godine poljoprivrednicima isplatiti ukupno 3,8 milijardi kuna. Ali više se neće dozvoliti raznorazne malverzacije u kojima su pojedinci uzimali zemlju u zakup i za nju tražili poticaje, iako ju nisu obrađivali.
Da država ima mehanizme kojima će u potpunosti stati na kraj “lažnim” poljoprivrednicima, potvrdila je danas na stručnom skupu održanom u Županijskoj gospodarskoj komori Osijek, Matilda Copić, ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je pojasnila IT sustav za nadzor poljoprivrednih površina.
“Uspostavljenim monitoring sustavom vrši se praćenje poljoprivrednih aktivnosti, odnosno svakodnevno se “vuku” podaci sa satelita Sentinel 1 i Sentinel 2, što se prebacue u grafičke i numeričke podatke i s minimalnim aktivnostima koje se moraju obavljati tijekom godine, skupljamo informacije da li se na prijavljenim površinama obavljala aktivnost ili nije. Primjerice za ozimi ječam snimke moraju pokazati aktivnost oranja, sjetve, vegetacije i žetve. Ukoliko je poljoprivrednik ostvario sve to, dobit će potporu, ukoliko nije, onda potporu ne može zatražiti, niti će ju dobiti“, naglasila je ravnateljica Copić.
Prema njenim riječima radi se i na sustavu koji će omogućiti poljoprivredniku, kad otvori svoj Agronet, da mu se prikaže ARKOD parcela i metodom semafora, crvenom, žutom, zelenom bojom bude označeno ono na čemu je obavljao djelatnost.
Kontolom vidljivo ukoliko je zatražena potpora za neobrađenu parcelu
Ravnateljica Copić istaknula je da se svake godine kroz sustav obavlja kontrola poljoprivrednog zemljišta, pa je vidljivo ukoliko je netko zatražio potporu za parcelu, a nije ju obrađivao. U otkrivanju takvih slučajeva pomažu im i prijave, nakon čega djelatnici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, izlaze na teren kako bi utvrdili stanje.
“Značajno se smanjuje i broj prijava i postotak nesukladnosti koji mi utvrđujemo. Imali smo jako veliki broj nesukladnosti na ruralnim mjerama tijekom 2017. i 2018. godine, a onda smo u kampanji “Naše domaće, sada i ubuduće” informirali poljoprivrednike o potrebnim minimalnim aktivnostima, da bi ostvarili potporu. Takvih je poljoprivrednika bilo oko 20 posto, a sada se svelo na svega 7 posto. Kod ekološkog uzgoja je to bilo puno više. Od 300 hektara nesukladnih je bilo 150, znači 50 posto, a sada je i u eko proizvodnji ispod 10 posto, objasnila je Copić.
Poljoprivrednici i dalje skeptični
A što o nadzoru misle poljoprivrednici, na pitanja novinara odgovorio je potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlešić. On je istaknuo kako “pravi” poljoprivrednici nikada nisu imali strah od nadziranja, ali da su i dalje skeptični po tom pitanju, iako su uvijek naglašavali da potporu trebaju ostvarivati oni koji zemlju obrađuju.
“Skeptični smo jer još uvijek vidimo neobrađena poljoprivredna zemljišta, a ostvaruju pravo na potporu. Svi oni koji su novac uzeli, a nisu obrađivali, trebaju biti sankcionirani“, smatra Brlešić.
E-karticom, iz fotelje, do godišnjeg zahtjeva za poticaje
Poljoprivrednicima će olakšanje donijeti i uvođenje elektorničkih poljoprivrednih kartica, koje je najavljeno za početak ožujka ove godine, a što je i značajan je korak u digitalizaciji koju provodi Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s AKD-om. Njom će se zamijeniti sve dosadašnje kartice, tzv. Zelena kartica, kartica plavog dizela i kartica za korištenje sredstava za zaštitu bilja, te uvesti nove funkcionalnosti poput e-potpisa. Time će, prvi puta u povijesti, poljoprivrednici moći podnijeti godišnji zahtjev za izravna plaćanja, odnosno poticaje za koje im se godišnje isplati više od 3 milijarde kuna. Za to su ranije morali odlaziti u urede Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i ispunjavati obrasce, te vlastoručno potpisivati 16 stranica jedinstvenog zahtjeva, da bi onda sve slali poštom.
Resorno ministarstvo donosi niz zakonskih propisa radi unaprijeđivanja proizvodnje
Na stručnom skupu još se moglo čuti kako se očekuje nastavak trendova rasta biljne proizvodnje, uz financijske potpore proizvođačima, a o nizu zakonskih i podzakonskih propisa s ciljem unaprijeđivanja proizvodnje, govorio je pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić.
Prema njegovim riječima, očekivanja su da u proljetnoj sjetvi bude zasijano oko 250 tisuća hektara kukuruza, oko 12.500 hektara šećerne repe, a za soju i suncokret očekuje se sjetva na istoj razini kao i prošle godine.
