Prema podacima državnih tijela, ukupna nabavna vrijednost donirane hrane bez PDV-a u 2019. godini iznosila je 12.991.467 kn, što je značajno povećanje u odnosu na 2018. kada je prijavljeno 9.936.882 kuna. Ukupno 67 tvrtki je Poreznoj upravi prijavilo donacije.
Porast doniranja hrane za gotovo trećinu u odnosu na prethodnu godinu je velika stvar. To znači da su socijalne samoposluge i pučke kuhinje mogle bolje napuniti police i nahraniti više naših sugrađana koji su u potrebi” kazala je potpredsjednica eurosocijalista i organizatorica priznanja „Najdonator” Biljana Borzan, izrazivši zadovoljstvo što je u Hrvatskoj napravljen vidljiv pomak, od kad se počela baviti problematikom doniranja i bacanja hrane.
Naime, Borzan i Mreža hrane Hrvatske su prije nekoliko godina pokrenuli inicijativu „Najdonator” kako bi odali priznanje najvećim donatorima hrane iz kategorija velikih trgovaca i proizvođača, ali i potaknuli poduzetnike na doniranje. Dobitnici priznanja u 2018. i 2019. bili su Konzum i Dukat.
Od ove godine nova kategorija
Ovogodišnja, treća dodjela „Najdonator-a“ održat će se na jesen u Europskom parlamentu, a novost je uvođenje nove kategorije u kojoj će se dodijeliti priznanje donatorima iz manjih tvrtki.
“Iz godine u godinu sve je više vidljiva svijest donatora ali i rad Ministarstva poljoprivrede na sustavnom rješavanju problema“, istaknuo je Zoran Grozdanov, koordinator Mreže hrane.
Dvadeset posto populacije u riziku od siromaštva
Prema procjenama, godišnje se u Hrvatskoj baci preko 400 tisuća tona hrane. U isto vrijeme, police socijalnih dućana i skladišta humanitarnih organizacija se slabo pune, a čak 20 posto populacije je u riziku od siromaštva.
Vlada RH je 2015. doniranje oslobodila PDV-a i donijela pravilnik o doniranju, no količine donirane hrane se nisu značajno povećale. Razlozi su brojni, a ponajprije se tiču slabe infrastrukture poput skladišta, hladnjača i transporta te nedostatne svijesti donatora o mogućnostima doniranja, navodi “Najdonator”.
Prst krivice uperen u trgovački sektor
U Hrvatskoj sustav doniranja počiva na humanitarnim organizacijama, volonterima te dobroj volji realnog sektora, dok su primjerice u Francuskoj velike tvrtke obvezatne potpisati ugovore o doniranju s bankama hrane koje su logistički i infrastrukturno opremljene za zaprimanje donacija.
” Potencijalni donatori se susreću s nizom prepreka, unatoč tome, jedan dio tvrtki iz sektora proizvodnje i trgovine pokazuju razvijenu svijest o društveno odgovornom poslovanju. Javnost često nije upoznata s društveno odgovornim poslovanjem donatora i prst krivice za velike količine bačene hrane te prazne police socijalnih samoposluga se najčešće upire u realni sektor, pogotovo trgovačke lance” zaključuje se na stanicama Najdonatora.
