Vatikan će danas otpečatiti arhivu o najkontroverznijem papi u povijesti, Piju XII. i možda razjasniti zašto je “ratni” poglavar Katoličke Crkve ostao nijem tijekom holokausta.
Uskoro će “brdo” dokumenata postati dostupno javnosti, nakon inventure za koju je arhivistima Svete Stolice trebalo 14 godina, a dvjesto istraživača već je unaprijed zatražilo pristup dokumentima.
Odnosi Pija XII. i nacista
Za dostupne arhivske dokumente, posebno je zainteresiran njemački povjesničar Hubert Wolf, koji će sa svojih šestero asistenata proučavati dokumente koji svjedoče o životu i djelovanju pokojnog pape.
Wolf, specijalist za odnose Pija XII. i nacista, za proučavanje dokumenata već je osigurao dvogodišnje financiranje, a s nestrpljenjem iščekuje dokumente 70 papinskih nuncija, Pijevih “očiju i ušiju” u to doba.
U ranije objavljenim spisima nedostajalo papino pismo i odgovori na nacističke strahote
Očekuje se da će među dokumentima biti i zapisi o apelima židovskih organizacija da im se pomogne i Pijeva komunikacija s američkim predsjednikom Franklinom Rooseveltom.
Također su tamo i poslijeratni dokumenti o odnosu prema svećenicima za koje se sumnjalo da gaje simpatije prema komunistima.
Vatikan je prije desetljeća objavio dokumente koji pokrivaju razdoblje holokausta, kompilirali su ih jezuiti, ali neki ključni dijelovi nisu bili među njima, uključujući papina pisma i odgovore o nacističkim strahotama.
“Jezuiti su objavili dokumente o koncentracijskim logorima koje je papa dobio, ali nismo vidjeli njegove odgovore“, rekao je Wolf AFP-u. “Ili ne postoje ili nisu u Vatikanu“.
Pio XII znao je za ubijanje Židova Budući papa
Pio XII.,Eugenio Pacelli, bio je nuncij u Njemačkoj od 1917. do 1929. Ondje je doživio uspon nacista na vlast, a potom je vraćen u Rim jer ga je njegov prethodnik Pio XI. imenovao svojim državnim tajnikom.
Pacelli je za papu izabran 2. ožujka 1939. i pontifikat mu je trajao do 1958.
Iz dosad objavljenih dokumenata vidljivo je da su ga izvijestili o sudbini europskih Židova. “O tome nema dvojbe, Pio XII. znao je za ubijanje Židova“, kaže Wolf te dodaje da ih zanima kada je za to prvi put saznao i je li povjerovao toj informaciji.
Tajanstvena božićna poruka
Pio XII. na badnjak 1942. izgovorio je božićnu poruku o kojoj povjesničari i danas raspravljaju jer se u tekstu između ostalog nalazi i referenca na “stotine tisuća ljudi koji su, bez ikakve svoje krivnje i često samo zbog nacionalnosti ili rase, osuđeni na smrt”.
Upitno je da li su poruku izgovorenu na talijanskom i emitiranom samo jednom, a u kojoj se eksplicitno ne spominju Židovi i nacisti, čuli i razumjeli njemački katolici?
“Čuli su je samo nacisti“, kaže njemački povjesničar, objašnjavajući da su radio valovi tada bili ometani i da je papa, ako je stvarno htio da ga njemački vjernici čuju, trebao govoriti njemački.
“Pio XII. nakon rata je rekao britanskom veleposlaniku: ‘Bio sam vrlo jasan‘. A ovaj mu je odgovorio: ‘Ja vas nisam razumio‘”, ispričao je Wolf.
Papa nije smio biti izravan
Zagovornici postupaka Pija XII. kažu da je on bio bivši diplomat, obučen da bude oprezan i zabrinut bi li u suprotnom mogao zaštititi katolike od progona. Tvrde da jednostavno nije mogao biti izravan.
Crkva je sakrila oko 4000 Židova u svojim institucijama u Rimu tijekom rata, smatraju povjesničari.
No, američki povjesničar David Kertzer, dobitnik Pulitzerove nagrade kaže: “Istina, bilo je Židova koje su spasili u samostanima. Ali zašto su ih drugdje ubijali ljudi koji su se smatrali kršćanima?“.
Ključna je papina šutnja
Za njega nema dvojbe da je “papina šutnja” ključna u tome.
“Nije bio sretan zbog masovnih ubojstava. Činio se uzrujan. Ali ipak, nikad nije izgovorio riječ ‘Židov‘”, kaže Kertzer.
Wolf dodaje da je Pio XII. nakon rata ostao vrlo povučen i nikada nije rekao ništa o holokaustu. Također, nije priznao stvaranje Države Izrael 1948.
Zašto?, postavlja pitanje Wolf.
