U Bosni i Hercegovini treba procesuirati više od četiri tisuće osoba koje su osumnjičene za počinjenje ratnih zločina, potvrdila je u srijedu pred parlamentom BiH glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić
Podnoseći izvješće o radu državnog tužiteljstva na sjednici Zastupničkog doma, sazvanoj kako bi se raspravljalo o stanju pravosuđu, glavna tužiteljca Gordana Tadić izvijestila je kako je u državnom tužiteljstvu dva i pol desetljeća nakon rata i dalje otvoreno 449 predmeta ratnih zločina u kojima su osumnjičene 4223 osobe. Među njima je i 190 osoba koje su kao počinitelje identificirali još istražitelji Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), i te predmete prepustili bosanskohercegovačkom pravosuđu.
Tadić je kazala kako 58 tužitelja, koliko ih u Tužiteljstvu BiH radi na predmetima ratnih zločina, ulaže ogroman napor ne bi li što učinovitije riješili sve ove slučajeve pa su tako podignuli 800 optužnica, po kojima je Sud BiH izrekao osuđujuće presude i presudio kazne u ukupnom trajanju od 3200 godina zatvora.
Istaknula je kako se ovom dinamikom ipak teško može sve brzo riješiti pa se mora posebnom strategijom definirati hoće li i koji predmeti biti prebačeni pravosuđu na drugim razinama, što je sada iznimka a ne pravilo. Tadić tvrdi kako je Tužiteljstvo BiH ipak jedina institucija u koju žrtve ratnih zločina imaju puno povjerenje.
Problem korištenja dvojnog državljanstva optuženih za ratne zločine
Najviše optuženih za ratni zločin, za kojima traga BiH, imaju dvojno državljanstvo i to koriste. Tako su protiv 47 osoba optuženih za ratni zločin raspisane tjeralice, koje se za sada ne mogu riješiti jer države u kojima imaju drugo državljanstvo ne izručuju svoje državljane. Tako primjerice, od ukupno 47 osoba s potjernica osam ih ima državljanstvo Srbije, a dvojno državljanstvo ima njih 16. Državljanstvo Hrvatske ima pet optuženih, a dvojno državljanstvo njih devet. Državljanstvo Crne Gore ima jedna osoba, za jednu osobu Sud BiH nema podatak o državljanstvu, dok sedam njih su državljani isključivo BiH, podaci su to dostavljeni BIRN-u BiH.
No, stvari će se ipak pokrenuti i bez izručenja, a na način kako je predložio glavni tužitelj Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MMKS) u Haagu Serge Brammertz. Naime, preuzimanje predmeta iz BiH u Srbiju i Hrvatsku je u tijeku, ali kako bi se žrtvama zločina pokazalo da će preuzimanje polučiti kazneno gonjenje, tužitelji iz svih tužiteljstava biti će uključeni u procesuiranje navedenih ratnih zločina, bez obzira u kojoj državi se sudilo.
Popis imena svih koji su na tjeralicama nedavno je objavio portal iz BiH Bljesak.info. posebno se osvrnuvši na zločin koji se dogodio u Dretelju u Čapljini, gdje su na početku zatočeni Srbi mučeni od strane Muslimana i HOS-a, koji je u prostoru Dretelja bio i smješten. U logoru su, osim muškaraca bile i žene srpske nacionalnosti, koje su na vrlo ponižavajuće načine silovane. Situacija se promijenila kada su Hrvati i Muslimani zaratili, a HOS ukinut. Tada su u Dretelju bili zatočeni i Muslimani, a logor je preuzeo HVO.
Pravosuđe BiH na meti kritika
Tadić se potužila zbog toga što joj se predbacuje kako ne procesuira slučajeve korupcije povezane s politikom, obećavši kako će uskoro uslijediti uhićenja.
Iako je pravosuđe u BiH na meti brojnih kritika predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija ustvrdio je pred parlamentarcima kako ono nije tako loše. Kazao je kako se stanje znatno poboljšalo u mandatu sadašnjeg VSTV-a, jer je broj neriješenih predmeta sa 467 tisuća smanjen na 287 tisuća, dok je prosječna dužina sudskog postupka svedena s 850 na 380 dana.
Ocjene o stanju u pravosuđu koje su iznijeli Tadić i Tegeltija nisu bile dovoljne da ih zaštite od iznimno oštrih kritika zastupnika.
SDP-ov Saša Magazinović kazao je kako je najbolji pokazatelj stanja u pravosuđu to što se godinama ne zna tko je prije dvije godine ubio mladića Davida Dragičevića u Banjoj Luci, a prije četiri godine Dženana Memića u Sarajevu. Istraga o slučaju Dragičević ni do danas nije završena, a ona u slučaju Memić završila je optužnicom za prometnu nesreću koja je dva puta pala na sudu.
Ustvrdio je i da kako je pravosuđe politički korumpirano, dodajući da su sve zemlje u tranziciji završile tranzicijski put kada su uhićene “krupne političke zvjerke“, a pravosuđe očišćeno od korupcije.
Zastupnik Zukan Helez pitao je tužiteljicu Tadić zbog čega nije uhićen član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kada je pozivao na otcjepljenje RS od BiH. Također je kazao kako je nedopustivo da je BiH postala utočište za bjegunce od pravde poput Zdravka Mamića ili Miroslava Kutle.
