• Impressum
  • Izjava privatnosti
  • Naslovnica
Cronika
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
        • Osijek
        • Vladislavci
      • Splitsko-dalmatinska županija
        • Kaštela
        • Lećevica
        • Sinj
        • Split
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić
No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
        • Osijek
        • Vladislavci
      • Splitsko-dalmatinska županija
        • Kaštela
        • Lećevica
        • Sinj
        • Split
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić
No Result
View All Result
Cronika
No Result
View All Result
Home Istaknuto

Kardiovaskularne bolesti – prevencija i liječenje

Draženka Franjić Autor Draženka Franjić
23/06/2024
u Istaknuto, Lifestyle, Zdravlje
0
0
Kardiovaskularne bolesti – prevencija i liječenje

Izvor. Poliklina Medikol

0
SHARES
0
VIEWS
Podijeli na FacebookuPodijeli na X (Twitter)Pošalji na E-mail

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvnih žila koje su danas vodeći uzrok obolijevanja, invaliditeta i smrti u svijetu.

Glavna strategija u smanjenju obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti je prevencija. Preventivna kardiologija je jedinstvena i neprocjenjivo važna medicinska usluga koja obuhvaća dijagnostiku i terapijske mjere s ciljem smanjenja nepovratnih promjena na kardiovaskularnom sustavu.

Kardiovaskularne bolesti mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Najčešće kardiovaskularne bolesti su:

  • koronarna bolest (najteži oblik srčani udar)
  • povišeni krvni tlak
  • bolesti srčanih zalistaka
  • aritmija
  • kardiomiopatija
  • zatajenje srca

Srčana bolest

Koronarna bolest srca, koja se ponekad naziva i koronarna arterijska bolest ili ishemijska bolest srca, najčešća je vrsta bolesti srca. Odnosi se na srčane probleme uzrokovane suženim koronarnim arterijama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić. Kod nekih osoba, prvi znak koronarne bolesti srca bude srčani udar

Srčani udar

Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kada se, obično uslijed nastanka krvnog ugruška, prekine dotok krvi u srce. Bez kisika i hranjivih tvari, srčani mišić počinje odumirati. Srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje srca, a može biti smrtonosan, osobito ako se ne pruži hitna medicinska pomoć i liječenje.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti

Važno je znati da kardiovaskularne bolesti dugo ne moraju biti praćene simptomima, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti razlikuju se ovisno o stanju koje imate i mogu uključivati:

  • bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak i nelagodu u prsima
  • bol, slabost ili utrnulost u nogama i/ili rukama
  • bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, čeljusti i leđima
  • kratkoću daha
  • brzo umaranje tijekom vježbanja ili drugih aktivnosti
  • promjene u srčanom ritmu
  • vrlo brze ili spore otkucaje srca, lupanje srca ili titranje u prsima
  • vrtoglavicu, ošamućenost ili nesvjesticu
  • slabost ili umor
  • oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
  • groznicu
  • osip na koži ili neobične mrlje
  • suhi ili uporni kašalj

Simptomi srčanog udara kod muškaraca najčešće su intenzivna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje.

Iako žene mogu imati neke od istih simptoma, njihova je bol češće difuzna, šireći se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa. Žene mogu osjetiti bol više nalik na probavne smetnje te bol koja možda neće biti postojana. Moguć je i izostanak bolova, a javljanje neobjašnjive tjeskobe, mučnine, vrtoglavice, lupanja srca i hladnog znoja. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Žene također češće imaju teže prve srčane udare koji češće dovode do smrti, u usporedbi s muškarcima.

Ako osjetite bol u prsima, otežano disanje i/ili nesvjesticu, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Uvijek biste trebali nazvati broj hitne pomoći u svojoj zemlji ako mislite da možda imate srčani udar.

Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, lakše je liječiti ako se rano otkriju. Ako ste zabrinuti za zdravlje svog srca, razgovarajte sa svojim liječnikom o koracima koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od srčanih bolesti, osobito ako imate obiteljsku povijest srčanih bolesti.

Osobe koje boluju od bilo koje od navedenih kardiovaskularnih bolesti trebaju kontinuirano praćenje i terapiju. Time se značajno utječe na kvalitetu i produljenje života.

Naime, većina glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti može se kontrolirati, uz usvajanje zdravih životnih navika: redovitu fizičku aktivnost, prestanak pušenja, pravilnu prehranu te održavanje optimalne tjelesne težine.

Dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti

Proces dijagnosticiranja kardiovaskularnih bolesti ovisi o vašim simptomima i stanju za koje liječnik misli da imate. Liječnik će ispitati vašu medicinsku i obiteljsku anamnezu, čimbenike rizika te vas pregledati. Uz ta saznanja, u obzir će uzeti rezultate provedenih testova i postupaka.

Kardiovaskularne bolesti dijagnosticiraju se pomoću niza laboratorijskih testova i slikovnih pretraga. Neki od uobičajenih testova koji se koriste za dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti uključuju:

  • laboratorijske pretrage krvi
  • RTG prsnog koša
  • elektrokardiogram (EKG)
  • ergometrija
  • ehokardiogram
  • kompjuterizirana tomografija (CT)
  • skeniranje magnetskom rezonancijom (MRI)
  • kompjuterizirana tomografija elektronskim snopom (EBCT)
  • kateterizacija srca i koronarna angiografija

Kompletnu kardiološku obradu s ciljem prevencije, pravovremene dijagnostike i adekvatnog liječenja kardiovaskularnih bolesti možete obaviti u Poliklinici Medikol u Zagrebu, Osijeku i Čakovcu.

Poliklinike Medikol ističu se cjelovitošću usluge, kako preventivne, tako i kurativne, uz kontinuirano praćenje pacijenta. Usluge dostupne u Poliklinici MEDIKOL su između ostalog UZV srca, ergometrija, holteri EKG-a i RR-a, uz napomenu da osim 24-satnog holtera EKG-a, nudimo i 48-satni, 72-satni te 96-satni, što doprinosi boljem uvidu u cjelokupnu zdravstvenu sliku pacijenta.

Za sva daljnja pitanja i informacije javite se Polikliniku Medikol pozivom na broj 072 12 12 12 ili mailom na info@medikol.hr.

Liječenje kardiovaskularnih bolesti

Liječenje kardiovaskularnih bolesti može se razlikovati ovisno o stanju, ali može uključivati:

  • zdrave životne navike kao što su pravilna prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, izbjegavanje korištenja alkohola
  • lijekove, uključujući one koji liječe ili smanjuju čimbenike rizika, poput lijekova za snižavanje krvnog tlaka ili lijekova protiv zgrušavanja krvi
  • uređaje kao što su srčani elektrostimulatori (eng. pacemaker) ili implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD)
  • medicinske postupke uključujući koronarne stentove, operaciju srčanih zalistaka ili operaciju koronarne premosnice
Oznake: bolesti srcakardiovaskularne bolestiLiječenje bolesti srcaPoliklinika MedikolPrevencija bolesti srcaSipmtomi infarktazdravlje
Prethodna vijest

NE ZABORAVITE PRESVUĆI MOKRE KUPAĆE KOSTIME! Briga o intimnim dijelovima tu ne završava

Sljedeća vijest

INTERVJU LJILJANA ŠUPRAHA “Sreća je u nama, a ne izvan nas”

Draženka Franjić

Draženka Franjić

Sljedeća vijest
INTERVJU LJILJANA ŠUPRAHA “Sreća je u nama, a ne izvan nas”

INTERVJU LJILJANA ŠUPRAHA "Sreća je u nama, a ne izvan nas"

  • Impressum
  • Izjava privatnosti
  • Naslovnica

© 2024 Cronika portal

Welcome Back!

Login to your account below

Forgotten Password? Sign Up

Create New Account!

Fill the forms below to register

All fields are required. Log In

Retrieve your password

Please enter your username or email address to reset your password.

Log In

Add New Playlist

No Result
View All Result
  • Naslovnica
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Lokalno
      • Osječko-baranjska županija
      • Splitsko-dalmatinska županija
      • Vinkovci
      • Virovitica
      • Vukovar – Grad Heroj
      • Zagreb
  • Domovinski rat
    • Sjećanje i istina
    • Dani sjećanja
  • Intervju Tjedna
  • Promo
  • Reflektor
    • Iza objektiva
    • U fokusu
  • Hrvati u svijetu
  • Zdravlje
  • Psihologija
  • Kolumne
    • Mladen Pavković
    • Vjekoslav Krsnik
    • Draženka Franjić

© 2024 Cronika portal