Stvarajući čovjeka Bog je dao bol, za koju, oni koji boluju od raznih bolesti, kao što su, primjerice karcinom, ljudi pitaju zašto je Bog dao toliku bol. No, bol nije baš tako zamišljena jer da ne boli kada dotaknemo vatru izgorjela bi nam ruka. Koliko je bol važna kao upozoravajuća znaju oni koji su oboljeli od gube, gdje se osjet potpuno gubi.
Bol je zamišljena kao učinkovit zaštitnički sustav, koji upozorava “nešto s tvojim zdravljem nije u redu, pođi liječniku”.
Bol stvara i patnju
Bol i patnja povezani su. A patnje na ovom planetu ima beskrajno puno. Patnju bismo tako mogli nazvati ljudskim jadom. Primjerice, oboljeli od gube ne osjeća bol, ali osjeća silnu patnju.
Upravo zbog te silne patnje na ovom planetu, koji ne bira, posjećuje nevinu djecu, dobre ljude…filozofi već dugo postavljaju pitanje je li “zemlja najbolji od svih mogućih svjetova“. Rasprava kreće od činjenice kako bi Bog koji “je toliko ljubio čovjeka da je za njega dao svog Jedinog Sina” stvorio bolji i pravedniji svijet, umjesto svijeta u kojem su opasni virusi, Downov sindrom, škorpioni i cece muhe, razorni potresi, tsunamiji…
Je li Bog mogao bolje?
Kršćanski teolozi sv. Augustin i Toma Akvinski tvrde kako je Bog stvorio najbolji od svih mogućih svjetova. Njihov odgovor baziran je na izboru između dviju opcija. Primjerice, kada bi uklonili sve bakterije, ne bi bilo bolesti koje neke od njih uzrokuju, no isto tako ne bi bilo ni onih bakterija koje su neophodne u probavi hrane. Kada bi imali jače noge koje se ne bi mogle slomiti, ne bi mogli skijati.
Je li Bog zaista moćan da zaustavi patnju i bol?
Rabin Harold Kushner napisao je bestseler “Zašto se loše stvari događaju dobrim ljudima” potaknut patnjom koju je njegova obitelj proživjela okrutnom bolešću progerijom, koju je proživio njegov sin. Naime, navedena bolest ubrzava proces starenja, tako da je dječak osijedio, dobio bore, oslabio i umro. Njegovi roditelji bespomoćno su gledali kako se sve to događa njihovom voljenom djetetu.
U knjizi Kushner objašnjava kako je naučio prihvaćati Božju ljubav, no doveo je u pitanje Božju moć. Kushner je nakon bolesti i smrti svog djeteta počeo vjerovati kako je Bog dobar i ne voli gledati patnju , ali jednostavno nije dovoljno moćan da riješi probleme svijeta. Napisao je “čak i Bog teško može nadzirati kaos“, ali “Bog je Bog pravde, ali ne i moći.”
Ljudi koji pate, posebice oni koji pate zbog patnje njihove djece, mole se Bogu i kada njihove molitve ostanu neuslišane često misle kako Bog zaista nije dovoljno moćan da im pomogne.Kako navodi Kushner, Bog želi pomoći, ali ne može. Kada mu zavapimo da riješi naše probleme jednostavno očekujemo previše od njega.
Istina je, naprotiv, u Božijem govoru Jobu
Svi koji su pročitali Jobove muke, koje su bile strašne i kada je Job ogorčeno digao glas prema Bogu dobio je impresivan odgovor u kojem je Bog sažeo svu svoju moć navodeći opise divljih volova, snježnih oluja, sazvježđa, ptica, nojeva… svega što je stvorio.
Bog ne objašnjava Jobu. On eksplodira. Pita Joba što misli tko je on uopće, piše u svojoj knjizi Frederick Buechner. Drugim riječima Bog kaže Jobu da prestane cmizdriti i ne objašnjava mu izvor patnje, već fokus usmjerava na sadašnjost i budućnost.”Što ćeš učiniti s ovim što imaš?”
Najvažnije je kako odgovaramo na patnju
U Bibliji problem boli i patnje nije filozofska zagonetka, već ispit ljudskog odgovora i vjernosti. Stephen Brown, pastor s Floride kaže, svaki puta kada nekršćanin dobije karcinom, Bog daje mogućnost da i kršćanin dobije karcinom, kako bi svijet uvidio razliku. Odgovor o razlici ponašanja u patnji direktno daje Biblija:
“Pravom radošću smatrajte, braćo moja, kad upadnete u razne kušnje da prokušanost vaše vjere rađa postojanošću. Ali neka postojanost bude na djelu savršena da budete savršeni i potpuni, bez ikakva nedostatka. (Jakovljeva 1.,2-4)
Ljubljeni! Ne čudite se požaru što bukti među vama da vas iskuša, kao da vam se dogaša štogod neobično! Naprotiv, radujte se kao zajedničari Kristovih patnji da i o Objavljenju njegove slave mognete radosno klicati. (1.Petrova 4,12-13.)
Pavlova poslanica Korinćanima najbolje daje odgovor na pitanje o tome zašto dobri ljudi pate, gdje kaže kako mu nije žao što ih je svojom poslanicom ražalostio jer je njihova žalost bila na obraćenje.
Patnja ima smisao
Drugim riječima, patnja je ono što nas vraća Bogu. Osoba koja uvijek dobiva što želi ne može se naučiti ustrajnosti i strpljivosti. Tek patnja oblikuje ove dvije dobre osobine.
Najveća razlika u odgovoru na pitanje patnje i boli je ponašanje ljudi, koji upravo iz patnje izađu bolji i jači, izvuku ono najbolje iz sebe, dok drugi ne vide dalje od patnje i utonu u nju. A dano nam je svima da iz patnje učimo.
