Zračna luka Split zatvorila je prijave za ovogodišnje koncesije taksi prijevoza, a već prvi podaci upućuju na značajnu promjenu tržišne dinamike. Za razliku od prošle godine, kada je interes bio veći, ovoga puta prijavilo se oko 240 taksista, što upućuje na oprezniji pristup prijevoznika suočenih s novim pravilima i neizvjesnim tržištem.
Ključna novost ovogodišnjeg natječaja leži u samom modelu odabira. Umjesto dosadašnjeg sustava “najbržeg prsta”, gdje su dozvole dobivali oni koji bi se prvi prijavili, sada su ponude morale biti dostavljene u zatvorenim omotnicama, a odlučuje visina ponuđene cijene. Početna cijena postavljena je na 2.400 eura plus PDV za razdoblje od dvije godine, no konačan ishod ovisit će o spremnosti taksista da nadmaše konkurenciju.
Oni koji prođu selekciju morat će brzo reagirati i uplatiti koncesiju, jer će u suprotnom njihovo mjesto preuzeti sljedeći na listi. Takav sustav, prema procjenama samih taksista, mogao bi dovesti do svojevrsne “čistke” na tržištu, gdje će opstati samo oni koji su pažljivo izračunali isplativost ulaganja.
Kraj preprodaje dozvola i “rentijerskog” modela
Jedan od glavnih razloga za promjenu modela natječaja leži u zlouporabama koje su obilježile prethodne godine. Naime, iako je službena cijena koncesije iznosila 1.875 eura, pojedini su taksisti dozvole preprodavali za čak 8.000 eura, pritom uopće ne obavljajući prijevozničku djelatnost.
Takva praksa otvorila je prostor za stvaranje svojevrsnog paralelnog tržišta, gdje su dozvole postale roba za preprodaju, a ne alat za rad. Dodatni problem bio je izostanak kontrole – u praksi su nadležne institucije izostajale s kontrolama, pa se često nije ni znalo tko zaista upravlja tim vozilima.
I ovogodišnjim pravilima nastavljeno je ograničenje prema kojem jedno poduzeće ili obrt može prijaviti samo jedno vozilo, čime se pokušava spriječiti koncentracija dozvola i manipulacije.
Taksisti između Ubera i neuređenog tržišta
Promjene u Zračnoj luci Split dolaze u trenutku kada se cijeli sektor taksi prijevoza nalazi pod snažnim pritiskom. Dolazak platformi poput Ubera i Bolta radikalno je promijenio tržište, srušivši cijene i redefinirajući percepciju taksi usluge.
Kako sami taksisti ističu, vremena kada je taksi bio luksuz odavno su prošla. Danas, tvrde, taksi koriste i najmlađi – nerijetko za kratke vožnje, poput odlaska po topli sendvić. Primjeri iz Splita pokazuju da vožnja od pet kilometara putem aplikacija može stajati oko četiri eura, što otvara pitanje dugoročne održivosti takvog modela poslovanja.
Istodobno, tradicionalni gradski prijevoz u nekim slučajevima postao je skuplji od taksija, što dodatno narušava ravnotežu na tržištu i potiče daljnju liberalizaciju sektora bez jasnih pravila igre.
Siva zona i problem “vožnji na crno”
Uz legalne izazove, sektor već godinama muče i problemi sive ekonomije. Primjerice, u trajektnim lukama zabilježeni su slučajevi u kojima je licenciranim taksistima bilo isplativije prodati vožnju nelegalnim vozačima nego je sami odraditi, što jasno pokazuje razinu poremećaja na tržištu.
Takva praksa ne samo da narušava konkurenciju, već i izravno utječe na sigurnost putnika te prihod državnog proračuna. Unatoč tome, sustavna rješenja izostaju, a odgovornost se često prebacuje između lokalnih i državnih institucija.
Primjeri iz manjih sredina dodatno otvaraju pitanje prioriteta lokalnih vlasti. Tako je, primjerice, gradonačelnici Supetra smetao HOS-ov grafit koji je uklonjen u vrlo kratkom roku, no istovremeno problem nelegalnih taksista, na koji prijevoznici godinama upozoravaju, ostaje bez konkretne reakcije. Taksisti stoga upozoravaju na očitu disproporciju u postupanju – dok se pojedini komunalni i politički osjetljivi slučajevi rješavaju promptno, siva zona prijevoza, koja izravno utječe na sigurnost i tržišnu ravnotežu, i dalje prolazi ispod radara nadležnih institucija.
Zakon koji kasni, tržište koje se mijenja
Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da novi zakon o taksi prijevozu još uvijek nije donesen. Ono što je zasad poznato jest da će od 4. lipnja taksi kartica postati obavezna, no širi regulatorni okvir i dalje ostaje nepoznanica.
U međuvremenu, tržište se ubrzano mijenja, a novi model koncesija u splitskoj zračnoj luci mogao bi poslužiti kao test za buduće regulacije. Hoće li ovaj sustav doista dovesti do poštenije raspodjele i eliminirati špekulacije, ili će samo povećati financijski pritisak na vozače, ostaje za vidjeti već tijekom nadolazeće turističke sezone koja je zbog globalne situacije potpuno neizvjesna.
