Washington je ovih dana uzburkao međunarodnu zajednicu nakon što je državni tajnik Marco Rubio izjavio da Sjedinjene Američke Države razmatraju preuzimanje Grenlanda, a pritom nije isključio ni uporabu vojne sile. Ova izjava dolazi svega nekoliko tjedana nakon američkog upada u Venezuelu, što je izazvalo zabrinutost među europskim saveznicima NATO-a.
Rubio je potvrdio da će se idućeg tjedna sastati s liderima Danske, ali je naglasio kako Washington “ne odustaje od plana” kojim bi Grenland postao strateški američki teritorij. Prema analitičarima, ovakav istup signalizira novo poglavlje američke polarne politike i moguću promjenu sigurnosne arhitekture sjeverne hemisfere.
Europljani staju uz Dansku i Grenland
Francuska, Njemačka, Poljska, Kanada i druge zemlje već su izašle s jasnim stavovima — podupiru Dansku i stanovnike Grenlanda, ocjenjujući da se u ovom slučaju ne radi samo o teritorijalnom pitanju, već o obrani nacionalnog suvereniteta i međunarodnog prava.
U Bruxellesu i Helsinkiju već se traži hitna rasprava unutar NATO-a o “obuzdavanju jednostranih američkih ambicija”. Diplomatski izvori navode da bi problem Grenlanda mogao postati najveći test jedinstva Saveza od završetka Hladnog rata.
Kopenhagen i Nuuk: “Grenland nije na prodaju”
Iz Kopenhagena i Nuuka stigla je zajednička poruka kako Grenland „nije i neće biti na prodaju“. Danske vlasti oštro su odbacile navode iz Washingtona o navodnim ruskim i kineskim brodovima u arktičkim vodama, ocjenjujući ih neutemeljenim pokušajem opravdanja američkog pritiska.
“Naša suverena prava nisu predmet pregovora, bez obzira na geopolitičke interese velikih sila,” poručeno je iz danske vlade.
Kako stvari stoje, nastavak američko-danskih odnosa u idućim danima mogao bi biti ključan za stabilnost Arktika, ali i za daljnju ulogu SAD-a unutar NATO-a. Dok Washington tvrdi da postupa u interesu „zapadne sigurnosti“, sve je više europskih prijestolnica koje američku inicijativu vide kao korak prema opasnom presedanu u međunarodnim odnosima.
