U široko obuhvaćajućoj akciji koja otkriva tamnu stranu gig-ekonomije u Hrvatskoj, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) pokrenuo je danas niz uhićenja i hitnih dokaznih radnji diljem Zagreba, Zagrebačke i Zadarske županije. Policijske uprave zagrebačka i zadarska izvršavaju istražuju više osoba za koje se osnovano sumnja da su u okviru zločinačkog udruženja počinili teška gospodarska kaznena djela, uključujući utaju poreza u iznosu od skoro pet milijuna eura. Među osumnjičenima nalaze se vlasnici desetak tvrtki koje su surađivale s platformama Bolt i Uber, čime se otvara pitanje dugogodišnjih praksi u sektoru osobnog prijevoza koji su godinama izazivali sumnje u isplativost i zakonitost.
Akcija, koja se provodi po nalogu USKOK-a, usmjerena je na razdoblje od početka 2024. godine pa do danas, a prema informacijama do kojih je došao Index.hr, fokus je na vlasnicima firmi koji su posredovali vozače za popularne ride-sharing aplikacije. Među uhićenima ističe se Branimir Malenica, poznat u medijima kao “kralj taksista” zbog dominacije svoje tvrtke Malenica prijevoz u sektoru taksi-prijevoza. Lani je Jutarnji list izvještavao kako je Malenicina firma ostvarivala milijunske prihode, a ipak prosječno plaćala radnike samo 84 eure mjesečno, prema podacima Fininog registra – praksa koja je izazvala brojne inspekcije i prekršajne sankcije zbog nezakonitog zapošljavanja stranaca bez potrebnih dozvola.
Ova operacija nije samo puki policijski zahvat, već duboki rez u srž problema koji gig-platforme donose hrvatskom tržištu rada. Tvrtke poput Malenicine surađivale su s Boltom i Uberom pružajući im flotu vozača, ali pod radarom poreznih vlasti i inspekcija rada, čime su se stvarali uvjeti za masovnu utaju i exploataciju radnika. Dok su platforme ostvarivale brzi rast, vlasnici firmi navodno su skrivali prihode, minimizirali plaće i kršili propise o radnim odnosima, što je sada kulminiralo uhićenjima koja signaliziraju strožu kontrolu nad cijelim lancem. Analitičari upozoravaju da ovakve sheme nisu izolirane, već dio šireg trenda u kojem se gig-ekonomija koristi za izbjegavanje poreza i socijalnih doprinosa, ostavljajući vozače u neizvjesnosti i s minimalnim pravima.
“Kralj taksista” pod lupom: Od milijuna prihoda do plaće od 84 eura
Branimir Malenica nije nepoznat hrvatskoj javnosti; njegova tvrtka Malenica prijevoz godinama je bila najveći poslodavac u taksi-sektoru, s desecama zaposlenih koji su vozili za platforme. No, iza fasade uspjeha krio se model poslovanja koji je izazivao burne reakcije – prosječna plaća od samo 84 eure mjesečno, unatoč milijunskim prihodima, potaknula je inspekcije koje su otkrile nezakonito zapošljavanje i druge nepravilnosti. Sada, u kontekstu USKOK-ove akcije, ta praksa dobiva novo, zločinačko svetlo – sumnja se da je dio šire mreže koja je utajila gotovo pet milijuna eura poreza, koristeći suradnju s Boltom i Uberom kao paravan za prikrivanje prihoda.
Šira slika otkriva kako su takve tvrtke postale ključni igrači u ekosustavu ride-sharinga, gdje platforme outsourcatore rad vozača lokalnim firmama kako bi izbjegle direktnu odgovornost. U Hrvatskoj, gdje je taksi-sektor nakon zabrane Ubera 2021. preobražen Boltovom dominacijom, ovakve prakse su procvjetale, ali sada USKOK šalje jasnu poruku – nema nedodirljivih. Uhićenja u više županija ukazuju na organizirani karakter operacije, gdje su vlasnici firmi navodno djelovali u udruzi, sistematski zaobilazeći porezne i radne propise. To postavlja pitanje ne samo kaznenopravne odgovornosti, već i šire regulatorne reforme koja bi zaštitila vozače i osigurala poštenu konkurenciju.
Implikacije za gig-ekonomiju: Je li ovo kraj nebranih prinosa?
Dok se prah ovih uhićenja još nije slegnuo, akcija USKOK-a baca novo svjetlo na ranjivosti hrvatskog tržišta osobnog prijevoza. Bolt i Uber, kao globalni igrači, dugo su se branili optužbi za indirektnu podršku sumnjivim praksama, ali sada su njihovi poslovni partneri pod lupom, što bi moglo dovesti do revizije ugovora i strožih provjera. Za vozače, koji često rade u sivoj zoni bez punih radnih prava, ovo je prilika za promjenu, ali i rizik od daljnju destabilizaciju sektora. Vlada i regulatorna tijela su suočeni s izazovom – kako uravnotežiti inovacije gig-ekonomije sa zaštitom radnika i državnog proračuna, posebno u kontekstu EU direktiva o platformskom radu koje Hrvatska još uvijek nije u potpunosti implementirala.
U konačnici, ova priča nije samo o uhićenjima – ona je zrcalo sistemskih propusta u kojima su se bogatili pojedinci na račun radnika i države. Dok čekamo službene detalje istrage, jasno je da USKOK nastavlja agresivan pristup gospodarskom kriminalu, šaljući signal da gig-platforme više ne mogu računati na poslovne partnere koji krše zakon.
