Neviđeni bezobrazluk stranaca u Hrvatskoj
Jan Emiel Constant Fabre, belgijski državljanin s prijavljenom adresom u Antwerpenu i vlasnik parcele u uvali Vela Čavojnica na otoku Visu, ogradio je plažu žicom pod električnim naponom, izvijestili su mediji.
Osim što krši Zakon o pomorskom dobru, ograda koja je postavljena širi se i na susjedno zemljište koje nije u Fabreovu vlasništvu. On je inače vizualni umjetnik, kazališni redatelj i pisac, poznat po umjetničkim instalacijama i skulpturama.
Grad Vis tvrdi da nije znao
Ograda onemogućuje pristup uvali i proteže se do samog mora, a na istoj je lokaciji izgrađen i betonski mol, koji se nalazi uz obalu.
Za Index su iz Grada Visa potvrdili kako dosad nisu imali saznanja o tom slučaju te da su od jutra zatrpani velikim brojem poziva i prijava građana, nakon objave vijesti. Priopćili su kako je komunalni redar izašao na teren.
“Ostali smo neugodno iznenađeni. U samoj vali s desne strane se nalazi kuća i razumijem da čovjek želi privatnost, ali smije li lokalni šerif provoditi svoju volju i je li to po zakonu? Doslovno je cijelu uvalu stavio pod napon? Čak smo htjeli niže otići, ali ograda pod naponom seže do mora. Moram priznati da smo se nelagodno osjećali i pitali se tko je ovaj hrvatski biser prodao nekome za nešto novaca i dao mu da radi što želi“, poručila je ogorčena čitateljica koja se htjela okupati u uvali.
Slučaj će biti prijavljen policiji
Morski.hr je razgovarao s komunalnim redarom Grada Visa Androm Brajčićem, koji kaže da do sada nije imao pritužbi. Za problem nije ni čuo dok ga nisu obavijestili i dodao je da se u svom dugom stažu nikada nije susreo s nečim takvim.
“Poznajem taj teren još od djetinjstva, pristup mu je iznimno težak, vjerojatno jedino brodom. Znam da je ta zemlja pripadala staroj viškoj obitelji, no prodana je i ne znam odakle dolazi novi vlasnik, ali s Visa nije. Što se mula tiče, on je bio tamo i prije 50 godina, ali treba provjeriti je li došlo do širenja. Slučaj električnog napona u ogradi prijavit ću policiji“, kazao je Brajčić.
Zakon o pomorskom dobru jasno zabranjuje ograđivanje i svako drugo ograničavanje opće upotrebe pomorskog dobra i ulaza na plaže, osim slučajeva gdje su dogovoreni ugovori o koncesijama, ali samo do njihova isteka.
Također, prema zakonu, pomorski pojas obuhvaća dio kopna koji je po svojoj naravi namijenjen javnoj upotrebi, a mora biti najmanje šest metara udaljen od obale. Čak i ako privatna parcela seže do samog mora u zemljišnim knjigama, zakonski pojas pomorskog dobra ostaje javni prostor. Nitko ne smije graditi ograde, zidove ili postavljati prepreke koje onemogućuju slobodan prolaz građana.
