Ursula von der Leyen tvrdi da pakt donosi sigurnije vanjske granice Europske unije
Pakt o migracijama i azilu, sveobuhvatni zakonodavni paket kojim se uspostavljaju zajednička pravila za upravljanje migracijama, nadzor granica i postupke azila, počinje se danas primjenjivati u svim državama članicama Europske unije, izvijestila je Hina.
“Pakt o migracijama i azilu donosi sigurnije vanjske granice, solidarnost između država članica i učinkovitije postupke za azil i vraćanje nezakonitih migranata”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Paket uključuje deset zakonodavnih akata o kojima se pregovaralo osam godina, a predviđa obveznu solidarnost među državama članicama u suočavanju s migrantskim pritiscima, brže i učinkovitije postupke azila te bolje upravljanje granicama.
“Dovodimo u red našu europsku kuću. Ovim stvaramo uvjete da mi odlučujemo tko može doći u Europu, tko može ostati, a tko mora otići”, izjavio je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner.
Reforma se temelji na prijedlozima Europske komisije iz 2020. godine, nakon što je propao prethodni paket predstavljen nakon migrantske krize 2015. i 2016. godine. Konačno je usvojen u svibnju 2024., a državama članicama ostavljene su dvije godine za pripremu provedbe.
Mehanizam solidarnosti
Ključni element pakta jest obvezna solidarnost među državama članicama u slučaju nerazmjernog migracijskog pritiska. Države će moći birati između prihvata tražitelja azila, financijskog doprinosa zajedničkom fondu ili pružanja operativne i tehničke pomoći.
Četiri države pod najvećim pritiskom – Cipar, Grčka, Italija i Španjolska – moći će računati na pomoć koja uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku potporu do 420 milijuna eura iz europskog proračuna za razdoblje do kraja 2026. godine.
Šest država, među kojima je i Hrvatska, moći će zatražiti djelomično ili potpuno izuzeće od obveza doprinosa mehanizmu solidarnosti zbog prethodne izloženosti migrantskom pritisku.
Strože procedure
Pakt uvodi strože i brže postupke na vanjskim granicama EU-a, posebno za osobe koje dolaze iz zemalja s niskom stopom odobravanja azila. Cilj je brže utvrditi tko ima pravo na međunarodnu zaštitu, a tko mora biti vraćen u zemlju podrijetla.
Uvodi se obvezna registracija svih nezakonitih migranata te sigurnosne, identifikacijske i zdravstvene provjere. Sustav Eurodac dodatno se jača kako bi se omogućila učinkovitija provjera identiteta.
Za određene skupine uvodi se ubrzani postupak na granici koji može trajati do 12 tjedana, odnosno do 16 u iznimnim slučajevima, dok se u kriznim situacijama rokovi mogu dodatno produljiti.
Podijeljene reakcije
Pakt je izazvao podijeljene reakcije. Kritičari s desnice smatraju ga nedovoljno restriktivnim, dok dio lijevih organizacija upozorava na moguće kršenje prava izbjeglica.
Amnesty International upozorava da bi pakt mogao dovesti do povećanja patnje migranata i nazadovanja prava na azil, dok pojedini političari smatraju da neće zaustaviti neregularne migracije.
U Europskom parlamentu paket je usvojen tijesnom većinom u travnju 2024., dok su Mađarska i Poljska glasale protiv u Vijeću EU-a.
Hrvatska u sustavu
Hrvatska se nalazi u specifičnom položaju kao država na vanjskoj granici Schengena i važnoj migrantskoj ruti. Hrvatski eurozastupnici podržali su pakt.
“Danas krijumčari ljudima znaju da europski sustav migracija i azila ne funkcionira… samo jedna od pet osoba i vratiti”, izjavio je europarlamentarac Karlo Ressler, upozorivši na neučinkovitost postojećeg sustava.
Tomislav Sokol istaknuo je sigurnosni aspekt: “Migracije se sve više pokazuju kao potencijalni izvor terorizma… potreban sveobuhvatan europski odgovor.”
Izazovi provedbe
Povjerenik Brunner upozorio je da ne treba očekivati savršenu provedbu od prvog dana.
Analitičari također upozoravaju na rizike ako države članice ne budu dosljedno provodile nova pravila, uključujući moguć povratak unutarnjih graničnih kontrola.
Prema podacima Europske komisije, nezakoniti prelasci granica već su pali za 35 posto, a broj zahtjeva za azil za 23 posto u prvoj polovici 2025., no stručnjaci upozoravaju da bi ti trendovi mogli biti privremeni.
