Presuda Općinskog kaznenog suda otvorila pitanje zaštite policijskih službenika i povjerenja u pravosuđe.
Slučaj napada na policijsku službenicu u Zagrebu iz lipnja 2025. godine, koji je tada potresao domaću javnost, dobio je svoj prvi sudski epilog. Općinski kazneni sud u Zagrebu nepravomoćno je osudio državljanina Maroka na uvjetnu kaznu uz rok kušnje od pet godina, uz istodobno izricanje mjere obveznog liječenja od ovisnosti u trajanju od tri godine. Iako presuda još nije pravomoćna, njezin sadržaj već je izazvao snažne reakcije, osobito među policijskim strukturama, koje upozoravaju na širi problem – učestalost napada na službene osobe i, kako tvrde, nedostatnu zaštitu koju im pruža pravosudni sustav.
Prema ranije objavljenim informacijama, incident se dogodio tijekom policijskog postupanja, kada je osuđeni muškarac fizički nasrnuo na policijsku službenicu. Udarci šakom u glavu, povlačenje za kosu i udaranje glavom o zid rezultirali su padom policajke na pod, a cijeli događaj ostavio je dubok trag ne samo na žrtvi, već i na percepciji sigurnosti u javnom prostoru. Optuženi se na sudu branio tvrdnjom da je reagirao impulzivno, navodeći kako ga je policajka navodno prva udarila, nakon čega je, kako je rekao, “izgubio kontrolu”, no sud je prihvatio optužnicu i utvrdio njegovu krivnju, odlučivši se ipak za blažu kaznenu sankciju.
U međuvremenu, kako su izvijestili novinari RTL-a Danas, osuđeni se trenutačno ne nalazi na slobodi, već je smješten u policijskom detencijskom centru. Ta činjenica dodatno komplicira percepciju slučaja u javnosti, budući da formalno nije na slobodi, ali mu je istodobno izrečena uvjetna kazna koja je izazvala niz kritika. Upravo ta kombinacija pravnog statusa i izrečene sankcije otvorila je prostor za širu raspravu o učinkovitosti kaznene politike u ovakvim slučajevima.
Sindikat policije: “Poruka je pogrešna”
Presuda je posebno oštro odjeknula u Sindikatu policije Hrvatske, gdje smatraju da ovakav ishod šalje pogrešnu i potencijalno opasnu poruku. Predsjednik sindikata Dubravko Jagić otvoreno je doveo u pitanje smisao ovakvih sudskih odluka, naglasivši kako je teško razumjeti da napad na policijsku službenicu može rezultirati tako blagom sankcijom. Istaknuo je kako ga je presuda iznenadila, ali i dodatno zabrinula, s obzirom na, kako tvrdi, učestalu praksu blagih ili oslobađajućih presuda u sličnim slučajevima.
Prema njegovim riječima, više od 80 posto sudskih postupaka za napade na policijske službenike završava bez strožih kazni, što otvara pitanje stvarne razine zaštite onih koji provode zakon. U takvom kontekstu, upozorava, policija ostaje bez adekvatne institucionalne potpore, što dugoročno može utjecati na autoritet i učinkovitost sustava. Naglasio je kako policija mora biti aktivna i autoritativna, ali istodobno mora imati jasnu i nedvosmislenu zaštitu države.
Dodatnu težinu cijelom slučaju daje stanje napadnute policijske službenice, koja je, prema informacijama iz sindikata, i dalje u šoku. Osim samog fizičkog napada, na nju je utjecao i tijek sudskog postupka kojem je morala prisustvovati, kao i konačna presuda, što otvara pitanje sekundarne viktimizacije unutar pravosudnog sustava. Upravo takvi aspekti, koji često ostaju u sjeni pravnih kvalifikacija, dodatno produbljuju nezadovoljstvo unutar policijskih redova.
Šira slika: povjerenje u sustav
Jagić je pritom kritizirao i činjenicu da će troškove liječenja osuđenika snositi državni proračun, odnosno građani, što smatra dodatno problematičnim u kontekstu cijelog slučaja. Upozorio je kako takva odluka može stvoriti dojam da sustav više štiti počinitelje nego žrtve, čime se narušava povjerenje u pravosuđe i institucije. U tom smislu, slučaj nadilazi individualni incident i postaje pitanje šire društvene percepcije pravde.
Ovaj događaj ponovno je otvorio i pitanje boravka stranih državljana koji su već ranije imali problema sa zakonom u drugim državama Europske unije. Prema tvrdnjama iz sindikata, osuđeni je bio protjerivan iz više država članica, što dodatno pojačava zabrinutost i potiče raspravu o migracijskoj i sigurnosnoj politici. Jagić je jasno poručio kako osobe koje ne poštuju zakone Republike Hrvatske ne bi trebale imati mogućnost ostanka u zemlji, naglašavajući kako bi u ovom slučaju deportacija bila primjeren odgovor.
Dok pravni stručnjaci podsjećaju da je riječ o nepravomoćnoj presudi i da pravosudni proces još nije završen, reakcije javnosti i policijskih struktura ukazuju na duboko nepovjerenje u način na koji se tretiraju napadi na službene osobe. Slučaj iz Zagreba tako prerasta pojedinačni incident i postaje simbol šire rasprave o ravnoteži između prava optuženika, zaštite žrtava i percepcije pravde u društvu, rasprave koja će se, po svemu sudeći, nastaviti i nakon pravomoćne odluke suda.
