Stravičan slučaj ubojstva 19-godišnjeg mladića u Drnišu izuzetno je potresao hrvatsku javnost i otvorio pitanje kažnjavanja najtežih kaznenih djela protiv života i tijela. Iz Mosta su najavili upućivanje izmjena Kaznenog zakona kojima će tražiti znatno oštrije kazne za teška i posebno okrutna ubojstva, uključujući i mogućnost uvođenja doživotnog zatvora po uzoru na pojedine države Europske unije.
Predsjednik Mosta Nikola Grmoja poručio je kako hrvatsko pravosuđe mora poslati jasnu poruku da je ljudski život svetinja te da za najteže oblike zločina više ne smije biti blagih kazni.
„Slučaj iz Drniša ponovno je potresao cijelu Hrvatsku i otvorio pitanje koje više ne smijemo gurati pod tepih: koliko vrijedi ljudski život hrvatskom pravosuđu? Ne možemo se pomiriti s time da za najteže oblike ubojstava zakon danas predviđa minimalnu kaznu od samo deset godina zatvora. To nije pravedno, nije odvraćajuće i nije poruka koju država treba slati“, istaknuo je Grmoja.
Prema najavi Mosta, predložit će se izmjene članka 46. Kaznenog zakona kako bi se uredio institut dugotrajnog zatvora, odnosno uvela mogućnost doživotnog zatvora uz opciju uvjetnog otpusta ili preispitivanja kazne nakon određenog vremenskog razdoblja.
Grmoja pritom navodi kako bi Hrvatska trebala slijediti modele pojedinih europskih država, posebno Francuske, gdje doživotni zatvor podrazumijeva dugo sigurnosno razdoblje bez mogućnosti uvjetnog otpusta.
„U Francuskoj doživotni zatvor podrazumijeva dugo sigurnosno razdoblje tijekom kojeg nije moguć uvjetni otpust, najčešće između 18 i 22 godine, dok za najteže zločine sud može odrediti i razdoblje od 30 godina bez mogućnosti otpusta. Hrvatska mora imati zakonski okvir koji jasno razlikuje najteže oblike zločina od ostalih kaznenih djela“, naglasio je.
Uz izmjene članka 46., Most planira predložiti i izmjene odredbi koje uređuju kazneno djelo teškog ubojstva. Cilj je da minimalna kazna za takva djela više ne bude deset godina zatvora, nego najmanje 30 godina zatvora ili doživotni zatvor uz mogućnost uvjetnog otpusta.
Grmoja se osvrnuo i na reakcije ministra unutarnjih poslova Davor Božinović nakon zločina u Drnišu, poručivši kako vladajući ne mogu izbjeći odgovornost za postojeći zakonski okvir.
„Danas slušamo zgražanje ministra Božinovića i vladajućih, ali upravo je ova vlast propisala ovakav kazneni okvir i upravo su oni godinama odbijali ozbiljno otvoriti pitanje strožih kazni za najteža kaznena djela. Ne mogu se danas ponašati kao promatrači sustava za koji su sami odgovorni“, poručio je predsjednik Mosta.
Dodao je kako država mora prestati slati poruku blagosti prema najtežim zločinima te jasno zaštititi građane.
„Za najteža ubojstva minimalna kazna mora biti 30 godina zatvora, a za najokrutnije slučajeve mora postojati mogućnost doživotnog zatvora. Ovo je zahtjev za pravdom i zaštitom društva. Država mora zaštititi obitelji, djecu, žene, starije i sve građane koji imaju pravo živjeti bez straha. Postoje granice preko kojih uređeno društvo ne smije prijeći šutke, a namjerno i posebno okrutno oduzimanje ljudskog života upravo je ta crvena linija“, zaključio je Grmoja.
