Ministarstvo hrvatskih branitelja uputilo je snažno reagiranje na najnovije aktivnosti Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), optužujući organizaciju za, kako navode, “krivotvorenje povijesnih činjenica” i izgradnju “umjetnih narativa” o Domovinskom ratu. Povod reakciji je projekt pod nazivom “Kad kažeš Oluja”, koji je u javnosti otvorio nova pitanja o načinu interpretacije jednog od ključnih događaja novije hrvatske povijesti.
U priopćenju Ministarstva naglašava se kako takvi projekti, premda se predstavljaju kao doprinos suočavanju s prošlošću, u stvarnosti nude jednostran pogled na rat, zanemarujući širi kontekst stradanja hrvatskih civila i branitelja. Posebno se ističe kako u narativima koje promovira YIHR nema mjesta za žrtve gradova poput Vukovara i Škabrnje, kao ni za stradanja u Saborskog, Kostrića i Slavonskog Broda. Time, poručuju iz Ministarstva, dolazi do selektivnog pristupa koji zanemaruje tisuće civilnih žrtava velikosrpske agresije.
Sukob narativa i pitanje 2pravedne kulture sjećanja”
Ministarstvo u svom reagiranju posebno problematizira koncept “pravedne kulture sjećanja” na koji se poziva YIHR, tvrdeći kako se iza tog pojma krije selektivno interpretiranje prošlosti. Takav pristup, navode, ne doprinosi pomirenju, nego produbljuje podjele i relativizira karakter rata koji je Hrvatska vodila početkom 1990-ih.
U tekstu se naglašava kako je Operacija Oluja bila legitimna i oslobodilačka vojno-redarstvena operacija, čiji je cilj bio povrat okupiranih teritorija i uspostava teritorijalnog integriteta države. Svako drugačije tumačenje, smatraju u Ministarstvu, predstavlja pokušaj izjednačavanja agresora i branitelja, što ocjenjuju neprihvatljivim i uvredljivim za sudionike rata i njihove obitelji.
Ističe se i kako narativ o “zajedničkoj traumi”, koji se može iščitati iz pojedinih javnih istupa vezanih uz projekt, nije primjenjiv na hrvatski kontekst. Prema stajalištu Ministarstva, takvo uokvirivanje zanemaruje činjenicu da je Hrvatska bila žrtva agresije, a ne ravnopravan sudionik sukoba.
Političke i društvene implikacije rasprave
Reakcija Ministarstva dolazi u trenutku kada se u javnom prostoru sve češće otvaraju rasprave o interpretaciji Domovinskog rata, osobito među dijelom mlađe generacije i pojedinim organizacijama civilnog društva. Projekt YIHR-a dio je šireg nastojanja da se kroz dijalog i edukaciju propituju dominantni narativi, no ovakve inicijative nerijetko nailaze na snažan otpor institucija i dijela javnosti.
Ministarstvo poručuje kako Republika Hrvatska “ne treba i neće se ispričavati za svoju slobodu”, naglašavajući da je očuvanje istine o Domovinskom ratu temelj suvremene države. U tom kontekstu, ističu kako je odgovornost institucija štititi dostojanstvo branitelja i osigurati da se povijesne činjenice ne relativiziraju kroz, kako navode, ideološki motivirane projekte.
Ova razmjena stavova ponovno otvara pitanje granice između legitimne kritičke refleksije i politički osjetljivog reinterpretiranja povijesti. Dok jedni zagovaraju pluralizam perspektiva kao nužan preduvjet demokratskog društva, drugi upozoravaju da takav pristup može dovesti do opasnog izjednačavanja odgovornosti i narušavanja kolektivnog sjećanja na rat.
