U svečanom tonu u prostorijama Osječko-baranjske županije danas je predstavljen javni poziv koji bi mogao označiti prekretnicu za domaću prehrambenu industriju. Županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić iznijeli su detalje programa kojim se s milijun eura potiče razvoj preradbenih kapaciteta u mlinskoj industriji, sektoru koji godinama zaostaje za proizvodnim potencijalom regije.
Riječ je o mjeri usmjerenoj registriranim prerađivačima žitarica, ali i širem lancu – od ratara do pekarske industrije. U pozadini ove inicijative stoji dugogodišnji strukturni problem – Slavonija proizvodi obilje pšenice, no velik dio te sirovine napušta zemlju bez dodane vrijednosti, dok se gotovi proizvodi vraćaju kroz uvoz.
Proizvodnja bez prerade: ključni paradoks domaće poljoprivrede
Govoreći o razlozima pokretanja programa, županica Tramišak naglasila je kako Osječko-baranjska županija sudjeluje s više od 40 posto u ukupnoj proizvodnji pšenice u Hrvatskoj, no preradbeni kapaciteti ne prate taj potencijal. U 2025. godini na području županije proizvedeno je 384.000 tona pšenice, dok postojeći mlinovi mogu preraditi tek oko 65.000 tona.
Takav nesrazmjer rezultira time da se više od 300.000 tona pšenice izvozi, često po nižim cijenama, dok se istodobno uvoze brašno, pekarski proizvodi i kruh. Tramišak upozorava kako takva praksa nije održiva, osobito u kontekstu nestabilnih globalnih tržišta i geopolitičkih napetosti koje dodatno naglašavaju važnost prehrambene sigurnosti.
Posebno je problematična, istaknula je, situacija u kojoj domaća pšenica niže kategorije kvalitete u izvozu dobiva višu tržišnu vrijednost. Kao primjer navela je Italiju, gdje se ista sirovina klasificira kao proizvod prve kategorije, čime se dodatna vrijednost stvara izvan Hrvatske.
Cilj: udvostručenje kapaciteta i jačanje domaće industrije
Program potpora, koji je već najavljivan prethodnih mjeseci, predviđa ulaganja u izgradnju novih objekata, modernizaciju postojećih postrojenja te nabavu opreme. Cilj je u sljedećim godinama doseći preradbene kapacitete od najmanje 120.000 do 130.000 tona, čime bi se značajno smanjio jaz između proizvodnje i prerade.
„Sigurnost i stabilnost opskrbe hranom ostaju imperativi, a ovaj poziv dolazi u pravom trenutku“, poručila je Tramišak, dodajući kako se kroz ovaj program želi stvoriti dodana vrijednost, ojačati domaći proizvođači i potaknuti razvoj pratećih industrija poput pekarstva i proizvodnje tjestenine.
Program se uklapa i u širi kontekst najavljenih mjera Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, što otvara mogućnost dodatnog povećanja kapaciteta i investicija u sektoru.
Poljoprivreda kao strateško i sigurnosno pitanje
Pročelnik Pranjić istaknuo je kako proizvodnja hrane nadilazi gospodarski okvir i postaje pitanje nacionalne sigurnosti. Krhkost opskrbnih lanaca, posebno u kontekstu globalnih kriza i ratnih zbivanja, dodatno naglašava potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i prerade.
Statistički podaci koje je iznio potvrđuju dominaciju županije u proizvodnji – od ukupno 1,05 milijuna tona pšenice proizvedene u Hrvatskoj 2025. godine, čak 384.000 tona dolazi iz Osječko-baranjske županije. Prosječni prinosi pritom nadmašuju nacionalni prosjek, dosežući osam tona po hektaru, dok najbolji proizvođači ostvaruju i do deset tona.
Unatoč tome, trgovinska bilanca otkriva duboke neravnoteže. Hrvatska izvozi žitarice u vrijednosti od 268 milijuna eura, ali istodobno bilježi znatan uvoz proizvoda više dodane vrijednosti. Posebno je izražen deficit kod proizvoda od žitarica, gdje uvoz doseže 461 milijun eura.
Detalji programa: visoki intenzitet potpore i dugoročno praćenje
Program koji obuhvaća razdoblje od 2026. do 2029. godine predviđa potpore u rasponu od 10.000 do 500.000 eura, uz intenzitet sufinanciranja do 65 posto prihvatljivih troškova, odnosno do 80 posto za mlade poljoprivrednike. Sredstva su osigurana u proračunu županije za 2026. godinu, uz mogućnost povećanja ako interes premaši očekivanja.
Prihvatljivi troškovi uključuju izgradnju i rekonstrukciju objekata te nabavu i instalaciju opreme, uz uvjet da se projekti provode isključivo na području županije i da aktivnosti ne započnu prije podnošenja zahtjeva. Javni poziv otvoren je od 12. ožujka do kraja rujna.
Poseban naglasak stavljen je na transparentnost i kontrolu – prije isplate provodi se terenska provjera, dok se održivost projekata prati pet godina nakon završetka. Isplate su moguće jednokratno ili u dvije rate, ovisno o dinamici provedbe.
Između tržišta i interesa: borba za domaću dodanu vrijednost
U pozadini ove mjere nalazi se i širi sukob interesa između domaće prerade i izvoznog lobija. Kako upozorava županica, dio tržišnih aktera preferira izvoz sirovine, jer se dodana vrijednost ostvaruje izvan zemlje, dok domaći proizvođači ostaju na nižim cjenovnim razinama.
Upravo zato ovaj program ima i političku i ekonomsku težinu – riječ je o pokušaju da se preusmjeri tok vrijednosti unutar Hrvatske, ojača lokalna industrija i dugoročno osigura stabilnija opskrba hranom.
Hoće li milijun eura biti dovoljan poticaj za takav zaokret, ovisit će o interesu proizvođača i sposobnosti da se postojeći potencijal pretoči u održive investicije. No jedno je jasno – Slavonija više ne želi biti samo polje – nego i pogon.
