Iz Domovinskog pokreta ocjenjuju da žiri pri odabiru rješenja nije dovoljno uzeo u obzir osnovnu namjenu nogometnog stadiona
Odabrano rješenje novog stadiona na Maksimiru izazvalo je izrazito negativne reakcije građana i navijača, navode iz Domovinskog pokreta Grada Zagreba. Ističu da su pokrenute i peticije kojima se traži preispitivanje odluke.
Iz Domovinskog pokreta ocjenjuju da žiri pri odabiru rješenja nije dovoljno uzeo u obzir osnovnu namjenu nogometnog stadiona. Tvrde da stadion ne bi trebao biti spomenik Vladimiru Turini, arhitektima koji su ga projektirali ili žiriju koji ga je odabrao, nego prostor za odigravanje nogometnih utakmica.
Kao jedan od važnih elemenata ističu akustiku stadiona, na koju, podsjećaju, upozorava i FIFA. Smatraju da akustika nije ukras, nego važan dio atmosfere utakmice i način na koji publika kao “dvanaesti igrač” može utjecati na događanja na terenu. Navode i da se akustika u dokumentu “Opisne ocjene i grafički prilozi natječajnih rješenja”, koji ima 178 stranica, spominje samo jednom.
Odnos prema zagrebačkoj klimi
U Domovinskom pokretu kritiziraju i odnos prema zagrebačkoj klimi. Tvrde da neki članovi žirija klasične zatvorene stadione posprdno nazivaju “krafnama” i “palačinkama”, dok se velik dio nogometne sezone igra u jesenskim, zimskim i proljetnim uvjetima, kada su kiša, snijeg, hladnoća i vjetar uobičajeni.
Pozivajući se na FIFA-ine smjernice, iz stranke upozoravaju da pri projektiranju krova treba uzeti u obzir lokalnu klimu i kišu koju nosi vjetar jer gledatelji mogu pokisnuti i znatno ispod ruba krova.
Kritiziraju i smještaj velikih ulaznih otvora na tribine. Riječ je, navode, o mjestima najbližima terenu, koja su među najatraktivnijima i komercijalno najvrjednijima na stadionu. Zbog toga se pitaju je li se pri projektiranju dovoljno razmišljalo iz perspektive ljudi koji će stadion stvarno koristiti.
Glavni korisnici stadioni će biti navijači
Iz Domovinskog pokreta podsjećaju da će, osim nogometaša, glavni korisnici stadiona biti navijači. Navode da od devetero članova žirija jedino Zvonimir Boban ima profesionalno iskustvo u nogometu, pri čemu ističu da se njegovo iskustvo stadiona najvećim dijelom temelji na ulozi igrača, nogometnog dužnosnika i gosta, a ne običnog gledatelja.
Za preostalih osam članova žirija iz stranke pitaju se koliko su nogometnih utakmica i velikih europskih stadiona doživjeli iz perspektive navijača. Smatraju da bi dugogodišnji članovi BBB-a ili Udruge “Uvijek vjerni”, kada je riječ o praktičnom iskustvu stadiona, mogli podučiti članove žirija.
U Domovinskom pokretu pritom ističu da ni stručnost ne smije biti izvan propitivanja, osobito u gradu čije je današnje urbanističko i arhitektonsko stanje dobrim dijelom rezultat odluka iste te struke.
Odabrano rješenje u stranci nazivaju ne samo arhitektonskim promašajem nego i ogledalom stanja duha ljudi koji danas vode Zagreb. Uspoređujući Zagreb s Bečom, Bratislavom i Varšavom, ocjenjuju da se ti gradovi smiju razvijati, graditi moderno i gledati prema budućnosti, dok Zagreb, po njihovu mišljenju, ostaje zarobljen u sivilu komunističkog nasljeđa, betonu, brutalizmu i crno-bijelim fotografijama.
Stalno njegovanje ideje Zagreba kao betonskog grada zaglavljenog u 1970-ima i 1980-ima
Iz Domovinskog pokreta kritiziraju i, kako navode, stalno njegovanje ideje Zagreba kao betonskog grada zaglavljenog u 1970-ima i 1980-ima. Smatraju da se goli beton, grafiti, asimetrija, zapuštenost i dotrajalost prečesto romantiziraju kao autentični simboli Zagreba, iako građani očekuju razvoj grada prema suvremenim europskim standardima.
U stranci upozoravaju i da je nostalgija za brutalizmom i arhitekturom socijalističkog razdoblja toliko izražena da je i kod stadiona na koji Zagreb čeka desetljećima arhitektonska priča, prema njihovu mišljenju, postala važnija od osnovne funkcionalnosti. Pitaju se je li važnije kako će stadion izgledati na crno-bijeloj fotografiji nego kako će se na njemu osjećati deseci tisuća gledatelja.
Domovinski pokret Grada Zagreba predlaže da se prije konačne odluke provede savjetodavno elektroničko izjašnjavanje građana. S obzirom na model financiranja projekta, predlažu da glasovi građana Zagreba nose 50 posto težine, a glasovi građana iz ostatka Hrvatske preostalih 50 posto.
“Zagreb zaslužuje stadion za navijače, a ne za žiri”, poručuju iz Domovinskog pokreta Grada Zagreba.
