Udruge hrvatskih branitelja, logoraša i stradalnika Domovinskog rata uputile su danas snažan apel hrvatskim glazbenicima i sportašima, a povodom je najavljeni koncert Tonija Cetinskog i Jakova Jozinovića u novosadskoj dvorani SPENS, koju hrvatski logoraši pamte kao mjesto zatočenja, mučenja i silovanja nakon pada Vukovara 1991. godine
Priopćenje započinje porukom koja ne ostavlja prostor za relativiziranje: “Nitko razuman ne bi organizirao koncert na mjestu koncentracijskog logora. Zašto bi to bilo prihvatljivo kada su u pitanju hrvatske žrtve?” pitaju udruge. Upozoravaju da je dvorana SPENS “nakon okupacije Vukovara 1991. godine bila logor za Hrvate, vukovarske branitelje i civile, mjesto na kojem su zarobljenici bili mučeni, maltretirani i ponižavani, žene i silovane, a mnogima se iz te dvorane gubi svaki trag”.
Izravan povod obraćanju su dva koncerta najavljena upravo u toj dvorani: nastup Tonyja Cetinskog 8. ožujka te koncert Jakova Jozinovića 14. ožujka u velikoj dvorani SPENS-a. Udruge podsjećaju da je, prema službenim podacima Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora, SPENS bio mjesto masovnog zatočenja Hrvata, u širem kontekstu sustava srbijanskih logora kroz koje su prošle tisuće branitelja i civila.
Svjedočanstva logoraša: SPENS kao mjesto torture
Na konferenciji na kojoj je predstavljen apel o ovim su činjenicama svjedočili vukovarski branitelji i bivši logoraši: Zlatko Panković, preživjeli zatočenik više srpskih logora, uključujući SPENS, i osuđenik na smrtnu kaznu strijeljanjem u Beogradu, zatim Josip Foro, predsjednik Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora grada Zagreba, te Ivan Anđelić – Doktor, jedan od zapovjednika obrane Vukovara i heroj Domovinskog rata.
Uz njih su istupili i Vlado Ošust, zatočenik srpskih koncentracijskih logora, Ante Tandara, predsjednik Zajednice HVIDR-a grada Zagreba i Zagrebačke županije, te domoljubni tekstopisac Marin Medak i Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara i sudionica Bitke za Vukovar. Prema povijesnim istraživanjima i svjedočenjima, kroz logor u sportskoj dvorani SPENS prošlo je više tisuća zatočenika, pri čemu su dokumentirana teška zlostavljanja i nestanci.
Udruge naglašavaju kako su njihovim zahtjevima i apelima potporu dale brojne braniteljske organizacije iz cijele Hrvatske, kao i Ministarstvo hrvatskih branitelja te “mnogi istaknuti pojedinci koji ne pristaju na zaborav”.
“Rat je gotov” ne znači zaborav mjesta zločina
Dio izvođača, navodi se u priopćenju, opravdava nastupe riječima generala Ante Gotovine “Rat je gotov – okrenimo se budućnosti”. Udruge odgovaraju kako Gotovina “sigurno nije mislio da se trebaju održavati koncerti i sportski događaji na mjestima stradanja hrvatskog naroda” te poručuju: “Okrenuti se budućnosti znači graditi mir na istini.” Pozivaju se i na članak 7. Deklaracije o Domovinskom ratu Hrvatskog sabora, u kojem se utvrđuje da je na Republiku Hrvatsku izvršena velikosrpska agresija od strane Srbije i Crne Gore, uz sudjelovanje JNA i srpskih paravojnih postrojbi, te da su tijekom te agresije počinjeni brojni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti nad hrvatskim braniteljima i civilima.
“Upravo zbog te povijesne istine i poštovanja prema žrtvama, mjesta na kojima su počinjeni zločini, gdje su ljudi bili zatočeni, mučeni i ubijani, ne mogu i ne smiju postati prostori zabave i javnih događanja bez jasnog odnosa prema njihovoj tragediji”, upozoravaju autori apela. Usporedno podsjećaju i na druge javno dokumentirane srpske logore u Hrvatskoj i Srbiji, poput Stajićeva, Sremske Mitrovice, Niša ili Bubanj Potoka, kao dijela iste politike zatočenja i torture nad Hrvatima.
Mi smo platili vaše ‘penale’
Posebno se osvrću na argument pojedinih glazbenika da su ugovorima vezani za nastupe i da se boje visokih financijskih kazni u slučaju otkazivanja. “Glazbenici se pravdaju strahom od plaćanja ugovornih kazni zbog otkazivanja nastupa, poručujemo im: Logoraši, branitelji i civilne žrtve platili su ‘penale’ za sve buduće generacije! Platili su ih krvlju i uništenim životima da biste vi danas mogli slobodno nastupati. Nikakav financijski penal ne može biti teži od cijene žrtve koju smo podnijeli”, stoji u priopćenju.
Autori apela dodaju kako ne nastupaju iz mržnje, osobnih ili političkih motiva, već iz osjećaja odgovornosti prema poginulima i nestalima: “Kao oni koji su preživjeli pakao, smatramo da je obveza preživjelih i danas živih logoraša da apeliraju.” Pjevanje i zabavljanje publike na mjestu gdje su, kako tvrde, “naši ljudi, a posebno žene, proživljavali pakao i gdje su mnogi nestali znači gaziti po dostojanstvu žrtava”.
Poziv Ministarstvima i strukovnim organizacijama: zabrana nastupa na mjestima logora
Uz zahtjev upućen samim izvođačima da otkažu ili izmjeste koncerte sa SPENS-a na drugo mjesto, udruge hrvatskih branitelja, logoraša i stradalnika Domovinskog rata obraćaju se i institucijama. Ministarstvu kulture i medija te Ministarstvu turizma i sporta predlažu da, u suradnji s Hrvatskom glazbenom unijom i Hrvatskim olimpijskim odborom, izrade službenu preporuku hrvatskim umjetnicima, glazbenicima i sportašima. U toj bi se preporuci jasno naglasilo da se “ne nastupa u prostorima koji su tijekom agresije Srbije i Crne Gore na Republiku Hrvatsku bili mjesta zatočenja, mučenja i koncentracijskih logora za hrvatske branitelje i civile”.
“Smatramo kako bi takva preporuka bila važan čin poštovanja prema žrtvama Domovinskog rata, ali i jasan civilizacijski standard koji potvrđuje da mjesta stradanja i patnje ne mogu biti prostori zabave i javnih događanja”, poručuju. U širem društvenom kontekstu, upozoravaju na opasnost normalizacije prostora logora kroz koncerte, sportske priredbe i komercijalne događaje – bez ikakvog vidljivog obilježja ili edukacije o zločinima počinjenima na tim mjestima.
Tko stoji iza apela
Organizatori ove konferencije i apela su udruge hrvatskih branitelja, logoraša i stradalnika Domovinskog rata, uz potpisane udruge: Udrugu logoraša srpskih koncentracijskih logora grada Zagreba, Zajednicu HVIDR-a grada Zagreba i Zagrebačke županije, Udrugu zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, Udrugu veterana DR 144. brigade HV Sesvete, Veterane 145. brigade Dubrava, Klub veterana 148. brigade HV Zagreb–Trnje i Udrugu policije branitelja Jastrebarsko.
Svoj apel završavaju jasnom porukom hrvatskim glazbenicima i sportašima: “Apeliramo na vašu savjest i ljudskost – neka poštovanje prema žrtvama bude ispred svakog interesa! Ako koncert mora biti održan – neka bude na mjestu koje nije obilježeno patnjom i zločinom.” U pozadini ostaje ključno pitanje koje otvaraju: može li se i smije li se, tri desetljeća nakon rata, logor pretvarati u dvoranu za zabavu bez da se prethodno prizna, obilježi i trajno pamti ono što se ondje dogodilo.
