Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen-obilježja u Kampusu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u utorak, 28. travnja 2026. obilježena je 35. obljetnica osnutka 3. gardijske brigade „Kune” – jedne od najelitnih i najžrtvovanijih postrojbi Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.
Svečanom komemoraciji nazočili su predstavnici Osječko-baranjske županije, Grada Osijeka, Hrvatske vojske i policije te udruge branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije. Vijence su u ime Ministarstva obrane RH položili brigadir Dražen Batrnek iz Zapovjedništva za obuku i doktrinu HKoV-a i brigadni general Željko Marinov iz Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a u ime MUP-a načelnik PU osječko-baranjske Ladislav Bece.
Rođena u vatri, kaljena na svim bojištima
U Vinkovcima je 29. travnja 1991. ustrojena 3. „A” brigada Zbora narodne garde – Kune. Pod tim nazivom djeluje do 15. prosinca 1992., otkad nosi naziv 3. motorizirana gardijska brigada Kune – Osijek, sve do 17. rujna 1993., kad dobiva najpoznatiji naziv: 3. gardijska brigada Kune – Osijek.
Ubrzo nakon osnutka formirane su bojne u Osijeku, Vinkovcima, Vukovaru i Slavonskom Brodu, a okosnicu brigade činili su dragovoljci koji su se već ranije priključili hrvatskim snagama kroz specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova.
Brigada je od prvog dana bila prisutna gdje je bilo najteže. Njezini su pripadnici sudjelovali u obrani zapadne Slavonije na novogradiškom ratištu, ali i u obrani Osijeka gdje su sudjelovali u akcijama u Bijelom Brdu, Ivanovcu, Erdutu, Sarvašu, Dalju, Laslovu i Tenji. Nemjerljiv doprinos brigada je dala u obrani Vinkovaca, gdje je ključnu ulogu odigrala u obrani Nuštra, inače zadnjoj liniji prema tada opkoljenom Vukovaru.
Posebno teška stranica ratnog puta jest Vukovar. U obrani grada Vukovara do njegova zauzimanja od strane JNA neprekidno sudjeluje jedna bojna 3. gardijske brigade. U vrijeme najžešćih napada na Vukovar u studenom 1991. godine postrojba sa snagama jačine dviju pješačkih bojni pokušava izvršiti proboj okruženja Vukovara. 13. studenog 1991. posljednji je pokušaj proboja za Vukovar – i po prvi puta u Domovinskom ratu u akciji sudjeluje cijela brigada.
Helikopterski desant kod Zadra, oslobođenje Okučana
Ratni put „Kuna” nije bio ograničen samo na Slavoniju. Brigada je sudjelovala na svim ratištima u Hrvatskoj, osim na dubrovačkom području, a djelovala je i izvan granica Republike Hrvatske.
Jedna od najupečatljivijih epizoda zbila se u siječnju 1993. U najkritičnijem trenutku tijekom operacije „Maslenica”, po zapovijedi nadređenog zapovjedništva, u bojna djelovanja na području zadarskog zaleđa uključena je taktička skupina 3. gardijske brigade – po prvi put od osnivanja Hrvatske vojske, tako značajna postrojba je u borbenu zonu prebačena helikopterskim desantom, nakon kojega se upustila u 50-satne neprekidne borbe sa srpskim snagama sastavljenim uglavnom od specijalnih postrojbi pristiglih iz Srbije. U tim teškim borbama 3. gardijska brigada imala je 32 poginula pripadnika.
U svibnju 1995. dolazi dugo čekani trenutak ofenzive. Operacijom „Bljesak” oslobođen je okupirani dio zapadne Slavonije, a „Kune” su, zajedno s ostalim hrvatskim snagama, oslobodile Okučane. Tenkovska satnija Kuna bila je među prvima koje su ušle u oslobođene Okučane.
Brigada s najvećim brojem poginulih
Cijenu slobode „Kune” su platile krvlju. Prema riječima posljednjeg zapovjednika brigade, umirovljenog brigadira Marka Leke, tijekom ratnih djelovanja život su izgubila 392 pripadnika brigade, dok ih se 15 i dalje vodi kao nestalo, a 1088 je ranjeno i ozlijeđeno.
Od svih elitnih gardijskih brigada u Domovinskom ratu, najveći broj poginulih ima upravo 3. brigada. Slavna 4. bojna iz Vukovara imala je 306 pripadnika, a od njih je poginulo 84 hrvatska mladića.
Za sve te žrtve i doprinos, brigada je i formalno nagrađena od strane države. Dana 26. svibnja 2006. Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH odlikuje brigadu Redom Nikole Šubića Zrinskog te Redom kneza Domagoja s ogrlicom kao najvišim vojnim odličjem za iskazano herojstvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.
Župnica Tramišak: „Najmanje što možemo napraviti je biti ovdje s njima”
Na obljetničkom skupu posebno je istaknut doprinos brigade ukupnoj obrani Hrvatske. Župnica Nataša Tramišak naglasila je kako se u slučaju „Kuna” govori o hrabrosti, odlučnosti i velikoj žrtvi: „Od samih početaka velikosrpske agresije, pripadnici 3. gardijske brigade ‘Kune’ bili su prisutni na svim bojištima diljem Republike Hrvatske. Najvažniji doprinos dali su na bojištima Slavonije i Baranje, kao i u obrani Osijeka, Vinkovaca, Nuštra i Vukovara, gdje su njezini pripadnici sudjelovali u najtežim trenucima opsade. Najmanje što možemo napraviti je biti ovdje s njima i iskazati im dužno poštovanje i počast, kao i očuvati sjećanje na sve ono što su napravili te im biti velika podrška danas u miru.”
Zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin poručio je kratko, ali snažno: „Na tome im svi mi, ali i generacije koje će doći, dugujemo ogromnu zahvalnost.“
Umirovljeni brigadir Marko Leko prisjetio se kako je kroz brigadu prošlo ukupno 10.000 ljudi, a svaki od njih ostavio je trag u borbi za slobodnu Hrvatsku.
Mario Nađ, predsjednik Udruge veterana 3. gardijske brigade „Kune”, zatvorio je krug sjećanja riječima: „35 godina krvavog puta iza nas. Uživamo slobodu i na tome zahvaljujemo našim poginulim, nestalim i ranjenim suborcima. Njihova žrtva trajno je utkana u temelje slobodne i neovisne Republike Hrvatske.”
Trideset i pet godina kasnije, „Kune” su više od vojnog naziva – one su simbol slavonske žilavosti, žrtve i ljubavi prema domovini. Dok god postoje oni koji pamte, i oni koji poučavaju zaboravu usprkos, sloboda izborena na bojištima Slavonije, Baranje i Dalmacije neće biti uzaludna.
